Mikroplastika se pokazuje kao veći problem no što je to itko mogao zamisliti. Već je dobro poznato da je mikroplastika pronađena svugdje na svijetu - od najviših vrhova do najdubljih oceana. Mikroplastika je pronađena i u ljudskom tijelu, čak i u tijelu tek rođenih beba.
No, mjesto gdje su ju sad pronašli, moglo bi imati značajne posljedice. Naime, istraživači su mikroplastiku pronašli u naslagama tla na dubini većoj od sedam metara. Radi se o tlu koje se nataložilo u prvom ili drugom stoljeću naše ere.
Problem je što je to tlo iskopano 1980-ih, u sklopu arheološkog istraživanja, a pronalazak mikroplastike mogao bi potencijalno promijeniti način na koji se arheološki ostaci čuvaju.
Kako su naveli u studiji objavljenoj u časopisu Science of the Total Environment, tim znanstvenika sa Sveučilišta York u Velikoj Britaniji, identificirao je ukupno 16 različitih tipova mikroplastičnih polimera u suvremenim i arhiviranim uzorcima tla.
Iako je do sad omiljeni način za očuvanje arheoloških ostataka bio na samom mjestu pronalaska, ova nova otkrića mogla bi to promijeniti, jer bi kontaminacija mikroplastikom mogla ugroziti znanstvenu vrijednost ostataka.
Ovo se čini kao važan trenutak, koji potvrđuje ono što smo trebali očekivati: da je ono za što se prije mislilo da su netaknute arheološke naslage, zrele za istraživanje, zapravo kontaminirano plastikom, i da to uključuje naslage uzorkovane i pohranjene u kasnim 1980-ima, pojasnio je John Schofield, profesor i direktor studija na Odsjeku za arheologiju Sveučilišta u Yorku. U kojoj mjeri ova kontaminacija kompromitira dokaznu vrijednost ovih naslaga i njihovu nacionalnu važnost tek ćemo pokušati otkriti.
Pojašnjavajući zašto je kontaminacija mikroplastikom tako zabrinjavajuća, znanstvenici ističu kako ona može i s vremenom će promijeniti kemijski sastav tla, što bi moglo dovesti do propadanja organskih ostataka. A s tim i važnih povijesnih artefakata i tragova.
