Šuma sastavljena od jednog stabla drhtave jasike, poznatog kao Pando, ima 47.000 stabljika (sve s istim DNK-om), koje niču iz zajedničkog korijenskog sustava koji pokriva više od 40 hektara površine u američkoj saveznoj državi Utah. Riječ je o najvećem živom organizmu na planetu, koji teži čak 6000 tona i koji je star vjerojatno oko 12.000 godina. Stabljike te ogromne biljke uzdižu se iz tla poput stabla do visine od 24 metra.
Počelo kao umjetnost, no...
Osim navedenih podataka, svijet je sad dobio i još jedan novi podatak o Pandu - kako on zvuči. Naime, nove snimke omogućuju nam da ga ''čujemo'' kao nikad dosad.
Otkrića su primamljiva. Iako je započelo kao umjetnost, vidimo ogroman potencijal za korištenje u znanosti. Vjetar, pretvoren u vibracije (zvuk) i putujući korijenskim sustavom, također bi mogao otkriti unutarnji rad Pandova golemog skrivenog hidrauličkog sustava na nedestruktivan način, kaže Lance Oditt, osnivač društva Friends of Pando.
Audioumjetnik Jeff Rice eksperimentalno je postavio hidrofon u šupljinu u podnožju jedne grane i spustio ga do korijenja stabla, ne očekujući da će čuti mnogo. Hidrofoni ne trebaju samo vodu za rad. Mogu pokupiti i vibracije s površina poput korijenja, a kad sam stavio slušalice, odmah sam se iznenadio. Nešto se događalo. Čuo se slabašan zvuk, rekao je Rice u izjavi.
Grmljavinska oluja promijenila sve
No, usred grmljavinske oluje taj se zvuk pojačao, a uređaj je uhvatio jezivu tihu tutnjavu. Ono što čujete, mislim, zvuk je milijuna lišća u šumi koja vibriraju i prolaze kroz grane, dolje u zemlju, objasnio je Rice, a prenosi The Guardian. Rice je također snimio Pandovo lišće, koru i okolni ekosustav.
Kako sve to zvuči, možete poslušati OVDJE.
Hidrofon je također uhvatio udarce od lupkanja po grani udaljenoj 25 metara, iako se taj zvuk nije čuo kroz zrak na toj udaljenosti. To podupire teoriju da je Pandov korijenski sustav međusobno povezan, ali bila bi potrebna odgovarajuća eksperimentalna oprema kako bi se potvrdilo da zvuk nije zapravo putovao kroz tlo.
Mapiranje Pandova klupka korijenja
Zajednički korijenski sustavi uobičajeni su u kolonijalnim drhtavim jasikama, ali veličina i starost Panda čine ga jedinstvenim. Dok se jasike mogu razmnožavati putem sjemena, one rijetko rastu iz njih zbog rijetkog oprašivanja. Naime, velike su jasike obično samo jednog spola budući da su klonovi iste jedinke.
Prijatelji Panda pozvali su Ricea da pokuša bolje razumjeti ovaj čudni, golemi entitet. Oditt se nada da će koristiti zvuk za mapiranje Pandova klupka korijenja.
Zvukovi su lijepi i zanimljivi, ali s praktičnog stajališta prirodni se zvukovi mogu koristiti za dokumentiranje zdravlja okoliša. Oni su zapis lokalne bioraznolikosti i daju osnovu koja se može mjeriti s promjenama u okolišu, kaže Rice.
Friends of Pando planira upotrijebiti prikupljene podatke kao osnovu za dodatne studije o kretanju vode, kako su nizovi grana međusobno povezani, kolonijama insekata i dubini korijena, o svemu tome o čemu danas malo znamo, pojašnjava Oditt.
Pandov opstanak u pitanju
No, nažalost, to veličanstveno stablo propada, zbog čega su znanstvenici zabrinuti da su Pandovi dani i sav šumski život na njemu odbrojeni. Ljudske aktivnosti, uključujući krčenje i klanje grabežljivaca koji smanjuju broj biljojeda, izjedaju to drevno biće.
Izvor: Science Alert
