Britanski studenti sa Sveučilišta u Leicesteru proveli su istraživanje u kojem su izračunali koliko su snažne sanjke Djeda Božičnjaka, obzirom da njima mora u jeednoj noći preletjeti čitav svijet kako bi dostavio darove.
Prea tom istraživanju, sanjke Djeda Božičnjaka mogu proizvesti istu razinu potiska kao i nekadašnja NASA-ina raketa Saturn V, pomoću kojih su misije Apollo stigle i do Mjeseca.
Istraživanje britanskih studenata inspirirano je filmom Elf, iz 2003. godine, u kojem u jednom trenutku Djed Božičnjak dotrajali pogon sanjki nadograđuje mlaznim pogonom. Studenti su izračunali koliko bi taj mlazni motor trebao biti snažan da bi držao sanjke u pravocrtnom letu.
Da bi sanjke Djeda Božičnjaka uopće ravno letjele, njihova težina mora biti uravnotežena s uzgonom. To znači da zrak koji struji preko njih mora biti pod nižim tlakom od zraka koji struji ispod njih.
Pod pretpostavkom da sanjke imaju pričvršćen par krila (i uzimajući u obzir težinu svih darova za djecu svijeta), učenici su izračunali da se one moraju kretati brzinom od 5500 m/s, odnosno oko 10 puta brže od brzine zvuka, kako bi proizvele dovoljno uzgona za pravocrtni let. Jednostavno rečeno, Djed Božičnjak ima hipersonične sanjke.
Britanski studenti izračunali su i snagu potiska motora koji bi omogućio brzinu od 10 maha tim sanjkama te su došli do brojke od 38.000.000 N (Newtona). To je ekvivalentno potisku 150 motora zrakoplova Boeing 747-400 ili NASA-inoj raketi Saturn V.
Zaključili smo da mlazni motor Djeda Božičnjaka mora biti iznimno snažan i kao rezultat toga on i vilenjaci moraju imati pristup naprednim tehnologijama, pojasnio je Ryan Rowe, jedan od autora istraživanja.
Istraživanje je objavljeno u Sveučilišnom časopisu za posebne teme fizike.
U modulu posebnih tema fizike, od učenika tražimo da formuliraju nove probleme koji se mogu istražiti korištenjem neke od jednostavnih fizika koje poznaju, a često biraju zabavne, maštovite teme. Proces kroz koji studenti prolaze oponaša onaj pravih fizičara istraživača koji rade na uzbudljivim temama od crnih rupa do liječenja raka. Moramo istražiti nove probleme i pristupiti njihovom rješavanju na kreativan način, moramo jasno komunicirati svoje nalaze, a te rezultate provjeravaju kolege znanstvenici kao dio procesa recenzij", rekao je Mervyn Roy, direktor obrazovanja za Školu fizike i astronomije Sveučilišta Leicester.
Izvor: Metro
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
