Mnogi na opću umjetnu inteligenciju (AGI) gledaju kao na neki sveti gral koji bi čovječanstvu omogućio bolju budućnost u kojoj će ljudi raditi što žele, biti zdravi i dugo živjeti. To je, naravno, utopistički pogled prema kojem će AI, jednom kada postane inteligentnija od ljudi, pronaći rješenje za bolesti i dugovječnost, pristupačnu energiju te će zamijeniti ljude na brojnim poslovima tako da oni mogu raditi stvari koje vole. Naravno, AGI donosi i brojne opasnosti o kojima smo više puta pisali i možemo se samo nadati kako se neki pesimistični scenariji neće ostvariti.
Dok nitko ne zna što će se dogoditi jednom kada AI postane pametnija od ljudi, činjenica je kako velike tehnološke kompanije žele što prije doći do tog cilj, a konkurencija na ovom tržištu iznimno je velika. OpenAI pokrenuo je revoluciju s ChatGPT-jem, a svoje mjesto na ovom tržištu traže Google, Microsoft, Meta, u utrku se uključio i Apple, kao i brojne kineske kompanije, uključujući i DeepSeek.
Velika konkurencija
S obzirom na to da je konkurencija iznimno velika, kompanije moraju dati maksimum pri razvoju ove tehnologije, a koliki je taj maksimum možemo vidjeti po poruci Sergeya Brina zaposlenicima Googlea. Brin je, podsjetimo, suosnivač kompanije koji se prije 5 godina povukao s mjesta predsjednika tvrtke, ali je i dalje u njenom odboru i aktivno sudjeluje u odlukama važnim za kompaniju i njenu budućnost.
On je nedavno poručio zaposlenicima koji rade na razvoju umjetne inteligencije da, ako žele uspjeti na konkurentskom tržištu na kojem vladaju kompanije poput OpenAI-a, Mete, xAI-a i DeepSeeka, trebaju u uredima provoditi najmanje 60 sati tjedno. On smatra kako je to idealno tjedno radno vrijeme za maksimalnu produktivnost, no treba naglasiti kako se njegova poruka ne odnosi na sve Googleove zaposlenike, već primarno one koji razvijaju AI.
Dakle, oni koji žele da Google pobijedi u AI utrci i prvi uspije doći do opće umjetne inteligencije morat će u potpunosti žrtvovati svoj privatni život tijekom pet dana tjedno. Prema Brinu, ako su vikendi slobodni, to znači da bi zaposlenici trebali raditi najmanje 12 sati dnevno, dakle od 8 ujutro do 8 navečer ili od 9 do 21. Nije teško zaključiti kako takav radni tempo koji ne ostavlja vrijeme za privatan život i slobodno vrijeme, osim dva slobodna dana tijekom kojih se ljudi mogu samo odmarati, vodi prema izgaranju i stresu.
U svojoj poruci obrušio se i ona one koji ne daju svoj maksimum na radnom mjestu: Brojni ljudi rade manje od 60 sati, a mali broj jedva da ulaže minimum na radnom mjestu. Ta grupa ne samo da je neproduktivna, već može biti iznimno demoralizirajuća za ostale zaposlenike, komentirao je Brin.
Trenutačno Google od svojih zaposlenika traži da u uredima provedu najmanje 3 dana tjedno, dok ostala dva mogu raditi udaljeno, no čini se kako bi Brin želio da zaposlenici cijelo radno vrijeme provode u uredima.
Izvor: NY Post
