Veljača 2025. godine treća je najtoplija veljača na globalnoj razini, objavljeno je u sklopu mjesečnog klimatskog biltena Copernicusa, službe za klimatske promjene kojom upravlja Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze.
Kako ističu, veljača 2025. imala je s prosječnu ERA5 površinsku temperaturu zraka od 13,36 °C, što je 0,63 °C više od prosjeka za veljaču u razdoblju od 1991. do 2020. Tek je neznatno toplija, za 0,03 °C, od četvrte najtoplije veljače, one zabilježene u 2020. godini.
Kako ističu iz Copernicusa, veljača 2025. bila je 1,59 °C toplija od procijenjenog prosjeka od 1850. do 1900., koji se koristio za definiranje predindustrijske razine, i bila je 19. mjesec u posljednjih 20 mjeseci za koji je globalna prosječna površinska temperatura zraka bila više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
No, to nije sve. Globalna prosječna temperatura za borealnu zimu 2025. (od prosinca 2024. do veljače 2025.) bila je druga najviša zabilježena s 0,71 °C iznad prosjeka od 1991. do 2020. za ova tri mjeseca. To je tek 0,05 °C manje od rekorda postavljenog za borealnu zimu 2024. godine.
Iz Copernicusa upozoravaju kako je razdoblje od 12 mjeseci od ožujka 2024. do veljače 2025. bilo 0,71 °C toplije od prosjeka 1991. - 2020. i 1,59 °C više od predindustrijske razine.
Veljača 2025. nastavlja niz rekordnih ili gotovo rekordnih temperatura zabilježenih u posljednje dvije godine. Jedna od posljedica toplijeg svijeta je topljenje morskog leda, a rekordno ili gotovo rekordno niska razina leda na obama polovima gurnula je globalnu ledenu pokrivenost na minimalnu razinu, istaknula je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u ECMWF-u.
Temperature u Europi variraju
Prema podacima koje je objavio Copernicus, prosječna temperatura nad europskim kopnom za veljaču 2025. iznosila je 0,44 °C, što je 0,40 °C više od prosjeka za veljaču 1991. - 2020. To je svrstava znatno izvan deset najtoplijih mjeseci veljače za Europu.
Najviše temperature iznad prosjeka zabilježene su u sjevernoj Fenoskandiji, na Islandu i Alpama, dok je, zanimljivo, veliko područje negativnih anomalija zabilježeno u istočnoj Europi.
Izvan Europe temperature su bile najviše iznad prosjeka u velikim dijelovima Arktika. Također su bile iznadprosječne u sjevernom Čileu i Argentini, zapadnoj Australiji i jugozapadu Sjedinjenih Država i Meksiku.
Temperature su najviše bile ispod prosjeka u dijelovima Sjedinjenih Država i Kanade. Druge regije s ispodprosječnim temperaturama uključuju regije uz Crno, Kaspijsko i istočno Sredozemno more, kao i veliku regiju u istočnoj Aziji, koja pokriva dijelove južne Rusije, Mongolije, Kine i Japana.
Prosječna temperatura za europsko kopno za zimu 2025. (od prosinca 2024. do veljače 2025.) bila je zajednička druga najviša zabilježena u sezoni s 1,46 °C iznad prosjeka 1991. - 2020., znatno hladnije od najtoplije europske zime 2020. (2,84 °C).
Morski led na povijesno niskim razinama
Visoke temperature zraka utječu i na razinu morskog leda, odnosno brzinu njegova otapanja. Prema Copernicusovim podacima, dnevni globalni opseg morskog leda, koji kombinira opseg morskog leda u obama polarnim područjima, dosegao je novi povijesni minimum početkom veljače i ostao, do kraja mjeseca, ispod prethodnog rekorda iz veljače 2023. godine.
Kako ističu, arktički morski led dosegnuo je najnižu mjesečnu količinu u veljači, 8 % ispod prosjeka. Ovo je treći uzastopni mjesec u kojem je veličina morskog leda postavila rekord za odgovarajući mjesec.
Antarktički morski led dosegao je četvrti najniži mjesečni opseg u veljači, 26 % ispod prosjeka. Dnevni opseg morskog leda možda je dosegao svoj godišnji minimum pred kraj mjeseca. Ako se potvrdi, to bi bio drugi najniži minimum u satelitskom zapisu. Ova će potvrda biti moguća tek početkom ožujka. Naime, upravo u ožujku arktički morski led postiže svoj godišnji maksimum.
Površina mora neobično je topla
Na debljinu morskog leda, osim toplog zraka, utječe i topla morska voda. A ove veljače ta je temperatura iznad prosjeka.
Prema Copernicusovim podacima, prosječna temperatura površine mora (SST) za veljaču 2025. iznad 60 °S – 60°N iznosila je 20,88 °C, što je druga najviša zabilježena vrijednost za taj mjesec, 0,18 °C ispod rekorda iz veljače 2024.
SST je ostao neobično visok u mnogim oceanskim bazenima i morima, iako se opseg tih regija smanjio u usporedbi sa siječnjem, posebno u Južnom oceanu i južnom Atlantiku. Neka mora, poput Meksičkog zaljeva i Sredozemnog mora, naprotiv, zabilježila su veća rekordna područja nego prošli mjesec.
Manje oborina
Podaci Copernicusa pokazali su da je u veljači 2025. Europa zabilježila pretežno ispodprosječne oborine. To se poklopilo s ispodprosječnom površinskom vlagom tla u većem dijelu srednje i istočne Europe, jugoistočnoj Španjolskoj i Turskoj.
Island, Irska, južna Velika Britanija, dio južne Francuske i središnja Italija bili su vlažniji od prosjeka.
U veljači 2025. bilo je sušnije od prosjeka u većem dijelu Sjeverne Amerike, jugozapadne i središnje Azije, najistočnijoj Kini, kao i u većem dijelu Australije i Južne Amerike, a Argentina je iskusila šumske požare.
Vlažniji od prosjeka zabilježeni su u istočnom i zapadnom SAD-u, na Aljasci i u dijelovima Kanade te u regijama Arapskog poluotoka, središnje Rusije i središnje Azije. Jugoistočna Afrika i južni Pacifik vidjeli su tranzit nekoliko ciklona, što je dovelo do značajne štete.
