Zvjezdana kolijevka: Astronomi prvi put uočili kako izgleda sustav u kojem se planeti tek rađaju

Znanstveni su uspjeli otkriti najranije znakove rođenja planetarnog sustava zabilježeno oko zvijezde slične Suncu.

Branimir Vorša | 17.07.2025. / 13:00 komentari
Rađanje planetarnog sustava oko zvijezde HOPS-315
Rađanje planetarnog sustava oko zvijezde HOPS-315 (Foto: European Southern Observatory (ESO)/Youtube)

Astronomi su, u iznimnom otkriću, zabilježili najraniji poznati trenutak formiranja planeta oko zvijezde nalik Suncu. Zvijezda HOPS-315, udaljena 1300 svjetlosnih godina od Zemlje, okružena je materijalima koji označavaju sami početak rađanja planeta.

tri vijesti o kojima se priča Hodanje (Foto: Thinkstock) Bitan je volumen, a ne intezitet Velika norveška studija potvrdila da je Hipokrat bio u pravu: "Ovo je najbolji lijek za čovjeka" Optički prijenos podataka, ilustracija Nevjerojatno! Japanci ruše rekorde: Napravili optički kabel kojim možete preuzeti cijelu arhivu interneta za manje od 4 minute Dječak surfa na mobitelu u krevetu, ilustracija Velik problem Stručnjak otkrio zašto nikad ne bi povjerio svoje tajne ChatGPT-u: "Ta tehnologija je osmišljena..."

Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom Melisse McClure s nizozemskog Sveučilišta Leiden, koristio je Svemirski teleskop James Webb (JWST) i niz radioteleskopa ALMA kako bi identificirao topli silicijev monoksid i kristalne silikate u disku oko spomenute zvijezde.

Po prvi puta identificirali smo najraniji trenutak kada se formiranje planeta pokreće oko zvijezde koja nije naše Sunce, rekla je McClure. Ta mineralna zrnca, opažena kako se kondenziraju iz plina, smatraju se početnim "sjemenkama“ planetesimala, odnosno građevnih blokova budućih planeta.

Materijal se nalazi otprilike 2,2 astronomske jedinice od zvijezde HOPS-315, što odgovara udaljenosti našeg asteroidnog pojasa (između Marsa i Jupitera) od Sunca. To je najranija faza formiranja planetarnog sustava koja je ikada opažena, a dosad su astronomi promatrali samo već oblikovane planete kako prave praznine u protoplanetarnim diskovima.

Ogledalo mladosti Sunčevog sustava

Ovaj proces nikada prije nije viđen u protoplanetarnom disku, niti igdje izvan našeg Sunčevog sustava, rekao je Edwin Bergin s američkog Sveučilišta Michigan i jedan od koautora studije koja je objavljena u časopisu Nature. Otkriće je ključno, jer se primjerice podrijetlo Zemlje može proučavati samo kroz sačuvane drevne minerale ili netaknute asteroide.

HOPS-315 je zvijezda takozvani narančasti patuljak, koja trenutno ima 60% mase našeg Sunca, koja i dalje prikuplja masu iz okolnog diska. U roku od milijun godina očekuje se da će doseći masu našeg Sunca.

Promatramo sustav koji izgleda kao naš Sunčev sustav kad je tek počeo nastajati. Ovaj sustav jedan je od najboljih koje poznajemo za proučavanje procesa koji su se dogodili u našem Sunčevom sustavu, rekla je Merel van 't Hoff s američkog Sveučilišta Purdue, isto tako jedna od autorica spomenute studije.

Izvor: Science Alert

Vezane vijesti