Kad spominjemo zdravlje, obično mislimo na zdravlje živih bića - ljudi, životinja i biljaka. No, znanstvenici u posljednje vrijeme sve češće govore i o zdravlju našeg okoliša, planeta, ali i svemira.
Zagušenje i zagađenje Zemljine orbite, pod utjecajem čovjeka, brzo se pogoršava pa su znanstvenici razvili novi zdravstvnei indeks koji ocjenjuje stanje svemirskog okoliša tijekom vremena.
Kako ističu iz Europske svemirske agencije, indeks zdravlja svemirskog okoliša pomoći će da kvantificiramo kako ponašanje ljudi utječe na orbitalni okoliš u budućnosti.
Indeks zdravlja svemirskog okoliša elegantan je pristup povezivanju globalnih posljedica praksi ublažavanja svemirskog otpada s kvantificiranim utjecajem na okoliš svemirskog otpada, kaže u izjavi za medije, Stijn Lemmens, analitičar za ublažavanje svemirskog otpada u ESA-i.
Baš kao što klimatolozi koriste temperaturu kao ključni pokazatelj globalnog zagrijavanja, svemirska zajednica moći će koristiti indeks zdravlja svemirskog okoliša za procjenu utjecaja objekata i misija na orbitalnu održivost.
Indeks odražava koliko je orbitalni okoliš zdrav ili pod stresom te kakve će biti posljedice u sljedećih 200 godina.
Sastoji se od nekoliko čimbenika čije se ocjene zbrajaju u konačni rezultat. Prije svega ocjenjuje se veličina i oblik objekta u svakoj svemirskoj misiji, koliko će biti životni vijek objeka u orbiti, kakva mu je sposobnost izbjegavanja sudara, je li objek zaštićen od eksplozije nakon završetka misije te kolika je vjerojatnost da će se raspasti i stvoriti krhotine.
Visok rezultat ukazuje na veći negativan utjecaj na okoliš, dok niži rezultat odražava održivije ponašanje.
Kakvo je trenutno stanje?
Iz ESA su izmjerili i trenutni indeks zdravlja svemirskog okoliša. Referentna vrijednost iznosi 1, što predstavlja prag za dugoročnu održivost. Sve više od toga, znači da bi svemirski okoliš, s vremenom, mogao postati nestabilan.
Prema trenutnim podacima, s obzirom na broj satelita i svemirskog otpada, rizik je već četiri puta veći, što je daleko iznad praga održivosti i bit će potrebno poduzeti puno ozbiljnije mjere za ublažavanje svemirskog otpada od onih koje se trenutno koriste.
Jer, kako upozoravaju znanstvenici, svaki novi objekt sada s vremenom povećava kumulativni rizik. Ono što je fragmentacijski događaj danas, imat će posljedice desetljećima.
Ako svemirsko okruženje zaista postane neupotrebljivo, troškovi rada u svemiru će naglo porasti. Određene orbite mogle bi postati nedostupne, što će utjecati na ljudske svemirske letove, ali i bilo kakve buduće misije istraživanja i, potencijalno, naseljavanja drugih planeta.
