Znanstvenici su prvi put analizirali boje pigmenata koje proizvode mikrobi u visokim slojevima atmosfere, pružajući tragove za potencijalno otkrivanje života na udaljenim planetima. Mikroorganizmi su pronađeni čak do 38 kilometara iznad Zemlje, u koncentracijama do njih 100.000 po kubičnom metru. Ti zračni mikrobi utječu na oblikovanje oblaka i štite se od intenzivnog ultraljubičastog zračenja proizvodnjom pigmenata.
Ako slični zračni oblici života postoje u atmosferi drugih planeta, mogli bismo ih stoga otkriti izdaleka analizom valnih duljina, odnosno spektra svjetlosti koju ti planeti reflektiraju, objašnjava za New Scientist Ligia Coelho s američkog Sveučilišta Cornell i jedan od autora novog istraživanja koje se trenutno nalazi na preprint serveru arXiv.
Novi alat u potrazi za dogovorom na pitanje - Jesmo li sami?
Biopigmenti su moćan i iznenađujuće univerzalan biopotpis. Budući da je ultraljubičasto zračenje univerzalni stresor za život na bilo kojem planetu sa zvijezdom, moguće je da reflektirajući pigmenti koji služe istoj funkciji mogu evoluirati i drugdje, dodaje Coelho.
Autori navedene studije proučavali su mikrobe koje je prikupio tim znanstvenika s američkog Sveučilišta Florida, koristeći helijski balon za hvatanje organizama na ljepljivim štapićima između 3 i 38 kilometara iznad Zemljine površine. Spektri refleksije mikrobioloških pigmenata otkrili su žute, narančaste i ružičaste nijanse, uglavnom proizvedene karotenoidima poput beta-karotena. Istraživači su potom modelirali kako bi ti spektri refleksije mogli izgledati na egzoplanetima s različitim uvjetima, uključujući vlažnije ili sušnije sredine.
Prvi put sada imamo stvarne podatke svjetlosnog spektra o pigmentiranim mikroorganizmima iz atmosfere, koji se mogu koristiti kao referentni podaci za modeliranje i otkrivanje života u oblacima, ističe Coelho.
Astronomi traže znakove života analizom svjetlosti egzoplaneta, tražeći atmosferske plinove ili karakteristične biopotpise na površini poput klorofila. Oblaci na egzoplanetima do sada su se smatrali preprekom, ali Coelho kaže da njihovo istraživanje potencijalno mijenja takav pogled na potragu z znakovima života na udaljenim planetima.
Nije tako jednostavno...
Simulacije pokazuju da bi, ako bi oblaci planeta sadržavali velike količine ovih mikroorganizama, promjene u spektru svjetlosti mogle biti dovoljno jake za otkrivanje, napominje. Takvo otkriće značilo bi i otkriće izvanzemaljskog života.
Ipak, otkrivanje izvanzemaljskog života će i dalje biti izazovno.
Koncentracije tih mikroorganizama u Zemljinoj atmosferi daleko su ispod trenutnih granica detekcije u svemiru, priznaje Coelho. Potrebne bi bile gustoće usporedive s cvatom algi u oceanima da bi se mikrobi mogli uočiti iz svemira.
Neovisni stručnjaci međutim upozoravaju da pretpostavka kako život na egzoplanetima sliči životu na Zemlji, može ograničiti navedeni pristup.
