Jedan od najistaknutijih danskih epidemiologa smatra da je Švedska na pragu zaustavljanja epidemije jer je postigla dovoljno visoku razinu imuniteta krda na COVID-19 među svojom populacijom. Iako ona nije dosegnula klasičnih 60 posto, Kim Sneppen, profesor biokompleksnosti na Institutu Niels Bors u Kopenhagenu, smatra da je dovoljna da zaustavi novi val epidemije.
Postoje naznake da su Šveđani stekli razinu imuniteta na tu bolest, koja je, zajedno s epidemiološkim mjerama koje su na snazi tamo, dovoljna da obuzda njezino širenje, istaknuo je Sneppen za danski list Politiken.
Švedska ima prosjek od 23 slučaja novozaraženih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana, dok primjerice Danska ima 61 slučaj novozaraženih na milijun stanovnika te su njezine brojke trenutačno gore nego u travnju.
Istovremeno, Sneppen priznaje da je Švedska pretrpjela znatno višu stopu smrtnosti od COVID-19, odnosno gotovo 5900 preminulih, u odnosu na 635 u Danskoj.
To je cijena koju su platili. S pozitivne strane gledano, oni su možda gotovi s epidemijom, dodao je Sneppen.
Ranije objavljena studija profesora Toma Brittona sa Sveučilišta u Stockholmu procijenila je da se puni imunitet krda može postići i s već 43 posto populacije koja je razvila imunitet na zarazu, što je znatno niže od klasičnih 60 do 70 posto koje priznaje epidemiološka struka.
Već samo 20 posto čini veliku razliku jer oni koji su bili zaraženi na početku epidemije, bili su najranjiviji na novi koronavirus i najviše socijalno aktivni, smatra Britton.
Sve više dokaza sugerira da je Agencija za javno zdravstvo u Švedskoj možda bila u pravu pri odabiru strategije kontroliranog razvoja kolektivnog imuniteta, kaže pak Søren Riis Paludan, profesor biomedicine na sveučilištu Aarhus.
Može se raspravljati o tome da su odabrali pravo rješenje, ali da su bili slabo pripremljeni za tu strategiju u početku i da nisu mogli zaštititi najranjivije skupine, dodaje Riis Paludan.
Švedsku strategiju stvaranja imuniteta krda, koja je dosad rezultirala s više od 88.000 slučajeva zaraze i čije se brojke polako smanjuju još od lipnja, kritizirali su svi redom, od medicinskih stručnjaka, preko političara pa sve do aktivista.
Danska pak ima gotovo 29.000 slučajeva zaraze, no nalazi se usred novog vala, a danska epidemiologinja Kåre Mølbak upozorava da se ta zemlja zapravo još uvijek nalazi u prvom valu zaraze jer se on na proljeće nije stigao u potpunosti razviti, s obzirom na to da je čitava zemlja tad ušla u hibernaciju.
Ipak, rizik novih žarišta u Švedskoj se ne može odbaciti, upozoravaju drugi epidemiolozi.
Mislim da se ne može već sad odbaciti da Švedska neće imati porast novozaraženih poput ovog u Danskoj, smatra Allan Randrup Thomsen, profesor virologije sa Sveučilišta u Aarhusu.
Švedske brojke, gledano na razini Europe, nisu nimalo dobre i ta zemlja ima petu najveću stopu smrtnosti od COVID-19 u Europi. Ipak broj novozaraženih u konstantnom je padu još od lipnja i trenutačno se na respiratorima nalazi tek desetak pacijenata.
Istovremeno, druge europske zemlje koje su bile u punoj karanteni redom su premašile strašne brojke novozaraženih s proljeća, a sve to nosi i nove posljedice na ekonomski oporavak tih zemalja.
Izvor: Sputnik
