Istjecanje nafte u more, bez obzira koliko veliko ili malo bilo, prijetnja je morskom ekosustavu i mora se zaustaviti što prije. Stoga je od iznimne važnosti što prije otkriti da je do takvog incidenta došlo i gdje točno nafta curi u more.
U slučaju istjecanje nafte u more u Križnoj luci na Hvaru prošlog tjedna, istjecanje je utvrđeno pomoću satelita i umjetne inteligencije.
Naime, hrvatska tvrtka SeaCras detektirala je prisutnost naftne mrlje korištenjem vlastite tehnologije. Svojim sustavom precizno je detektirala i prikazala širenje i doseg mrlje koristeći vlastitu naprednu analizu satelitskih sustava s umjetnom inteligencijom (AI).
Kako ističu, njihovom tehnologijom potvrđena je prisutnost tankog sloja naftnih derivata na morskoj
površini na području od približno 8 hektara, odnosno oko 80.000 četvornih metara. Zapažanja su objavili na svojim stranicama, a analizu su proveli u sklopu studije onečišćenja mora čiji će rezultati biti objavljeni u znanstvenom radu s ciljem očuvanja okoliša i javnog dobra.
Na svojim stranicama SeaCras ističe da Hrvatska još nema učinkovit sustav za brzo otkrivanje iznenadnih onečišćenja mora i unutarnjih voda. Pojašnjavaju i da CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, nije dovoljno precizan za ovakve situacije. Razlog tome je složena i razvedena obala te nedovoljno visoka rezolucija tog sustava satelita, zbog koje je teško uočiti manje mrlje u područjima poput Hvara klasičnim metodama.
Ovaj incident potvrđuje nužnost naprednih tehnologija za brzo otkrivanje i reakciju na onečišćenja mora, kao i važnost suradnje institucija, tradicionalnih metoda te novih tehnologija i kompanija u zajedničkom cilju očuvanja morskih resursa, rekao je dr. sc. Mario Špadina, izvršni direktor SeaCrasa.
SeaCras je, inače, osnovao tim mladih znanstvenika 2019., a njihove platforme i sustavi omogućuju precizno praćenje morskih površina, detekciju onečišćenja, otkrivanje uzroka ljudskih i prirodnih onečišćenja te procjenu veličine i širenja incidenata poput izlijevanja nafte i drugih štetnih tvari, u skladu s odredbama MARPOL konvencije.
Prošle godine prepoznao ih je i Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum) te ih uvrstio među top pet svjetskih inovatora s rješenjima u području održivosti plave ekonomije, uz podršku UN-a, Kraljevine Saudijske Arabije te vodećih svjetskih inicijativa za zaštitu i obnovu morskih ekosustava. Surađuju i s Institutom Ruđer Bošković, a s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pokrenuli su projekt CAPRI za praćenje kakvoće mora i zaštite zdravlja kupača u Hrvatskoj.
