Hrvatski znanstvenici često objavljuju svoje znanstvene radove u uglednim svjetskim znanstvenim časopisima. No rijetko je riječ o znanstvenom radu koji je u potpunosti izrađen u Hrvatskoj.
Krešimir Kumerički s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u svom je znanstvenom radu, primjenom neuronskih mreža rasvijetlio aktualna pitanja vezana za tlak kvarkova u protonu. Riječ je o vrlo rijetkom primjeru znanstvenoga rada objavljenoga u časopisu ovako visokoga ranga, časopisu Nature, koji je u potpunosti izrađen u Hrvatskoj. Istraživanja su izvedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost te Centra izvrsnosti QuantiXLie.
Kvarkove, koji su s gluonima sastojci protona, teorijski je zamislio nedavno preminuli Murray Gell-Mann, a eksperimentalno su otkriveni u Stanfordu krajem 60-ih godina. No i nakon pola stoljeća struktura protona, tj. raspodjela kvarkova i gluona u njemu vrlo je slabo poznata. Tek su u posljednje vrijeme razvijene metode kojima bi se korištenjem specijalnih tipova procesa na ubrzivačima čestica mogla ostvariti kvalitetna "trodimenzionalna" slika protona i izmjeriti neka njegova nepoznata fizikalna svojstva.
Rad je nastao kao reakcija na rad troje istraživača iz SAD-a, koji su korištenjem jednoga drugoga pristupa prošle godine proglasili 'otkriće' tlaka u protonu. Uvidjevši da je njihov pristup problematičan, a koristili su model protona nevezan za neuronske mreže, koji smo razvili njemački fizičar Dieter Mueller i ja, pa sam imao dobar uvid u njihovu metodu, odlučio sam 'napasti' taj problem ovim moćnijim metodama, što je dalo mnogo bolji uvid u taj teško dostupan i prilično nepoznat svijet unutrašnjosti protona, kaže profesor Kumerički.
Neuronske mreže vrlo su fleksibilne matematičko-računalne strukture kojima su se ovdje modelirale raspodjele kvarkova i gluona, a onda se metodama strojnoga učenja iz izmjerenih podataka dobila slika protona, znatno realističnija nego u ranijem pristupu.
Pokazalo se da se iz trenutačnih eksperimentalnih mjerenja još ne može sasvim pouzdano odrediti taj tlak u protonu, ali je istovremeno uspostavljena metoda kojom bi se to trebalo moći, nadamo se, razmjerno brzo. Tako je ovaj moj rad u smislu 'otkrića' zapravo privremeno korak unatrag, ali je u smislu razvoja tog područja znanosti, nadam se, korak unaprijed, kaže profesor Kumerički.
Novi su rezultati pokazali da je prošlogodišnji rad američke grupe tek prvi, pomalo preoptimističan korak, te da će pouzdano mjerenje tlaka u protonu biti moguće tek u sljedećim eksperimentima, koji su već u pripremi.
