Pandemija koronavirusa pokazala je da je u Hrvatskoj puno stvari moguće odraditi digitalnim putem i da nisu baš za sve potrebni različiti papiri i pečati. No iako su građani odjednom dobili priliku upoznati blagodati digitalnog života, to ne znači i da je Hrvatska visokodigitalizirana zemlja.
Prema indeksu digitalne kvaliteta života (DQL) koji svake godine priprema tvrtka Surfshark, u 2020. Hrvatska se našla među 13 zemalja (od ukupno 85) koje su iznenadile svojim stupnjem digitalizacije. Ukupno gledano, Hrvatska je zauzela 34. mjesto i nalazi se u europskom prosjeku.
Prilikom izračunavanja indeksa, u Surfsharku u obzir uzimaju dostupnost i kvalitetu mobilnog i širokopojasnog interneta, kibernetičku sigurnost, dostupnost državnih usluga putem interneta, ali i samu infrastrukturu. Koriste se podacima iz različitih izvora - od UN-a do Međunarodne telekomunikacijske unije.
Iako se Hrvatska nalazi na gornjoj polovici ljestvice, prostora za poboljšanje još uvijek ima. Tako je najbolje ocjene Hrvatska dobila za zakone kojima se štite osobni podaci građana te kibernetička sigurnost. S druge strane, gotovo su poražavajući podaci vezani za digitalizaciju države. Tako je po ponudi usluga koje je moguće obaviti na internetu Hrvatska tek na 62 mjestu, a ne možemo se baš ni pohvaliti pripremljenošću za uvođenje umjetne inteligencije (56 mjesto.
Najgori je rezultat dodijeljen stabilnosti mobilnog interneta (69. mjesto), no i to je (koliko god teško za povjerovati) u europskom prosjeku. Unatoč tome, upravo je Hrvatska (u društvu sa Srbijom, Bugarskom i Albanijom) izdvojena kao zemlja koja je iznenadila svojom kvalitetom interneta, unatoč lošoj infrastrukturi, i to upravo zbog brzog mobilnog interneta.
Treba istaknuti kako je u Europi čak sedam od 10 najbolje rangiranih zemalja (Danska i Švedska predvode listu).
Za razliku od prethodnih godina, ove se godine u DQL indeks uračunavao i utjecaj pandemije koronavirusa na kvalitetu i sigurnost interneta. Naime, u sklopu borbe protiv pandemije brojne su države poticale svoje građane da rade od kuće, obrazovanje se preselilo u digitalnu sferu, a u nedostatku drugih zabavnih sadržaja ljudi su se okrenuli videoigrama i streaming servisima.
To se odrazilo i na kvalitetu i sigurnost interneta pa su tako građani u čak 49 od 85 zemalja tijekom prvog mjeseca pandemije osjetili pad brzine mobilnog interneta, a u 44 i pad brzine širokopojasnog interneta. Posljedično, ističu u Srufsharku, to je utjecalo na kvalitetu digitalnih života građana.
