12. izdanje startup konferencije Zagreb Connect bilo je posvećeno tehnologijama budućnosti, njihovom utjecaju na svakodnevni život te prilikama i izazovima koje donose.
Svoja su iskustva s publikom podijelili osnivači startupova koji su prošli kroz vodeće svjetske akceleratore i danas razvijaju tvrtke s međunarodnim ambicijama, kao i oni čijim uspjesima teže brojni poduzetnici. Investitori koji ulažu u visokotehnološke startupove istaknuli su ključan čimbenik zbog kojeg su voljni uložiti svoj kapital – spremnost na prilagodbu i pivotiranje.
Glavne zvijezde Zagreb Connecta bili su timovi i startupovi, sudionici ZICER-ovih akceleracijskih programa Startup Factory, Tech Transfer i Global Growth, među kojima su proglašeni i najbolji startupi ovogodišnjeg izdanja – Holonet, eDNAture i VirusHunter.
Kroz ovogodišnje izdanje Zagreb Connecta fokusirali smo se na prilike i izazove koje donose nove tehnologije. Umjetna inteligencija već je promijenila sve sfere ljudskog života. Ključna poruka koju smo željeli prenijeti je ta da tehnološki napredak mora služiti čovjeku i njegovoj dobrobiti, potičući promišljanje o tome kako želimo živjeti i usmjeravati vlastiti život. Zato smo u središte programa stavili poslovnu priču Damira Sabola, koji je izgradio karijeru kakvoj teži većina startupova, te razgovor s Krešimirom Mišakom, urednikom i voditeljem emisije Na rubu znanosti, kroz koji smo produbili razmišljanja o tehnološkom rubu. Zagreb Connect i ove je godine bio kruna naših akceleracijskih programa, koje kao prvi u Hrvatskoj uspješno provodimo već desetljeće. Umjetna inteligencija na ovaj je ili onaj način prisutna u gotovo svim rješenjima startupova razvijenima kroz naše programe. Zadovoljan sam napretkom koji sudionici ostvaruju. Model financiranja startupova koji smo uveli ove godine, a za koji je Grad Zagreb osigurao 300.000 eura, omogućuje ciljanu podršku različitih razvojnih etapa poslovanja. Čestitam svim startupovima na izvrsnim prezentacijama i vjerujem u globalni potencijal njihovih proizvoda, istaknuo je Frane Šesnić, direktor ZICER-a.
Upravo je Damir Sabol podsjetio prisutne koliko je hrvatska startup scena napredovala i zašto je trenutak u kojem se nalazimo važniji nego što se čini.
Kad sam radio s Iskonom, sanjali smo o nečemu ovakvom kao što je ZICER. Sanjali smo o mjestu gdje startup može doći i dobiti sve potrebno. A to je danas realnost. To moramo jako cijeniti, istaknuo je i poručio kako živimo usred rijetke tehnološke revolucije, a startupovi koji to prepoznaju imaju priliku kakva se pojavljuje jednom u generaciji.
Investitori Alexander Sirois (UNICO Analytics) i Nina Dremelj (Vesna Venture Capital) otvoreno su progovorili o tome što danas koči - i što pokreće - hrvatsku i slovensku startup scenu.
Timovi su kvalitetni, ambicije globalne, a tempo učenja brz. Jedna prepreka i dalje dominira: premalo osnivača aktivno traži povratnu informaciju od tržišta, istaknuli su te dodali kako povratna informacija nije kritika već gorivo, a rigidnost je najveća prepreka.
Kroz ZICER-ov program internacionalizacije i suradnju s međunarodnim akceleratorima, neki od ZICER-ovih startupova imali su priliku iskusiti dva iznimno različita, ali globalno vodeća tehnološka ekosustava - Silicijsku dolinu te Šangaj. Iskustva iz ova dva svijeta bila su temelj panela From Local Idea to Global Accelerator na kojem su svoja iskustva podijelili Ivan Marković (Unitfly), Otokar Crnalić (Art Division), Davor Mrgan (Dexpiry), Antonella Barišić Kulaš (Odonata Technologies) i Josip Povreslo (Field39). Sudionici su jednoglasno istaknuli da doticaj s globalnim akceleratorima dramatično mijenja način razmišljanja, brzinu izvedbe i očekivanja - te daje perspektivu koju je teško dobiti bilo gdje drugdje. Panel je zaključen jednim vrlo praktičnim savjetom: Ako imate priliku prijaviti se u neki od akceleratora - učinite to. Odmah. Nemojte čekati. Svaka iteracija, svaki pivot i svaka greška izgleda drugačije kada se događa uz podršku globalnih mentora.
22 tima u različitim inkubatorskim programima
Kroz intenzivan program edukacija, radionica i mentoriranja za tržišne izazove pripremljeno je 11 timova iz programa Startup Factory (startupovi u ranoj fazi razvoja), sedam timova znanstvenika koji kroz Tech Transfer usmjeravaju svoje inovacije prema tržišno održivim projektima te četiri tima iz programa Global Growth, spremna za izlazak na međunarodno tržište.
Tijekom akceleracijskih programa startupovima se dodjeljuje 270.000 eura za razvoj proizvoda, dok je na Zagreb Connectu dodijeljeno 30.000 eura za najbolje pitcheve – 15.000 eura za prvoplasirani, 10.000 eura za drugoplasirani i 5.000 eura za trećeplasirani tim.
Pobjedu na Zagreb Connectu i nagradu od 15.000 odnio startup Holonet.
Holonet je platforma za brži, učinkovitiji i pristupačniji razvoj imerzivnih iskustava na webu, koja se već koristi u marketinškoj industriji, turizmu i obrazovanju. Jedinstvenost platforme leži u vlastitoj tehnologiji Reality Echo, koja omogućava jednostavno stvaranje hiperrealističnih imerzivnih prostora koristeći principe Gaussian splattinga. Ti prostori se potom jednostavno obogaćuju interaktivnim elementima, stvarajući jedinstvena imerzivna iskustva koja spajaju stvarne lokacije s kreativnošću virtualnih svjetova.
Holonet čine stručnjaci Darian Škarica, Vedran Škarica, Matija Manđurov, Filip Zmiša, Petar Agejev i Tena Šojer Keser.
Holonet predstavlja prekretnicu u industriji imerzivnih tehnologija, jer omogućava svima da brzo i jednostavno stvaraju interaktivne virtualne svjetove, bez imalo predznanja o 3D modeliranju ili developmentu. To potpuno mijenja način na koji se kreiraju imerzivna iskustva, ali i uklanja financijske barijere za korištenje imerzivnih tehnologija. Kada tržištu nudite nešto potpuno novo i širite ga, ne postoji prodajni ili marketinški playbook koji možete koristiti. ZICER-ovi mentori i program pomogli su nam da alate i vještine koje imamo prilagodimo toj situaciji, kako bismo se uspješno probili na globalno tržište, ističe Holonetov tim.
Drugo mjesto i 10.000 eura osvojio startup eDNAture.
eDNAture je biotehnološki startup koji je zasnovan na tehnologiji indirektne detekcije organizama – samo iz uzorka vode, zraka ili tla. eDNAture radi na razvoju inovacija koje omogućuju široku primjenu ove tehnologije u različitim sektorima, s posebnim naglaskom na detekciju štetnih vrsta i patogena s ciljem prevencije i zaštite ljudskog i životinjskog zdravlja i zdravlja okoliša. Ovaj startup detektira problem prije nego li on nastane.
Ovaj deep-tech startup čine znanstvenici dr. sc. Matej Vucić, prof. dr. sc. Ana Galov, dr. sc. Željko Pavlinec, dr. sc. Dušan Jelić i mag. exp. biol. Karmela Adžić.
Predavanja na kojima smo sudjelovali u ZICER-u tijekom Tech Transfer akceleracijskog programa su iznimno kvalitetna, jasno strukturirana i relevantna, a teme i predavači redovito otvaraju nove perspektive i pitanja. Sa svakim predavanjem pomičemo osobne i profesionalne granice, jer sadržaj nije bio samo informativan, već i praktično primjenjiv. Program nas je doslovno natjerao da razmišljamo kao poduzetnici. Znanstvenicima je često prirodno fokusirati se na tehnički dio rješenja, ali kroz akcelerator smo naučili jednako jasno razmišljati i o korisniku, tržištu i komunikaciji, ističu stručnjaci iz startupa eDNAture.
Treće mjesto i 5.000 eura osvojio startup VirusHunter.
VirusHunter je revolucionarna tehnologija koja otkriva viruse, čak i one koji dosad nisu bili poznati. Za razliku od današnjih testova koji traže točno određene viruse, VirusHunter otkriva uzrok infekcije unutar 24 sata bez prethodnog znanja o kojem se virusu radi. Ova tehnologija otvara novo poglavlje u dijagnostici i ima potencijal postati nezaobilazan alat u modernoj medicini.
VirusHunter vode dvije znanstvenice s impresivnim karijerama - dr. sc. Andreja Ambriović Ristov i dr. sc. Dragomira Majhen. Uz njih, tim čine dr. sc. Jelena Martinčić, dr. sc. Mario Stojanović, dr. sc. Lucija Ružić i Ana Runtić, mag. mol. biol. – stručnjaci iz biofizike, biokemije, biotehnologije materijala i dijagnostike.
Iz tima ističu kako su od ZICER-ovog akceleracijskog programa očekivali konkretna znanja i alate za daljnji razvoj, pripremu za predstavljanje investitorima, podršku u definiranju strategije komercijalizacije, razmjenu iskustava i mentorstvo te umrežavanje s drugim timovima i stručnjacima. Sve su to i dobili, no najvrjednije od svega su im konkretne povratne informacije o poslovanju koje im pomažu u donošenju strateških odluka.
