Hrvatsko IT tržište u 2024. godini prošlo je kroz značajne promjene i prilagodbe, ali je nastavilo rasti, zaključak je Analize IT tržišta koju je objavila Hrvatska gospodarska komora. Kako navode, tijekom prošle godine zabilježena je lagana stagnacija polovinom godine, ali se optimizam vratio u posljednjem kvartalu.
Ističu i kako sektor bilježi rast u svim segmentima u odnosu na prethodnu godinu (broj poduzeća, prihodi, izvoz, investicije, EBITDA marža, plaće, broj zaposlenih), no dinamika je uglavnom bila niža nego prethodnih godina i ispod srednjoročnog prosjeka. Iznimka su plaće koje su rasle gotovo istom dinamikom kao i 2023. te iznad srednjoročnog prosjeka.
Globalni trendovi preslikavaju se i na hrvatsko tržište. Kibernetička sigurnost, umjetna inteligencija, podatkovni centri i infrastruktura u oblaku obilježili su našu IT industriju u prošloj godini. Ono što je već neko vrijeme problem je preveliki fokus na razvoj softvera, ali i velika disperzija poslovanja kroz mala i mikro poduzeća, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Tako je u 2024. godini u IT sektoru bilo 7384 poduzeća (rast od 10 posto), s više od 41 tisućom zaposlenih (također rast od gotovo 10 posto). U prosjeku je plaća iznosila 3056 eura, što je rast od 8,8 posto u odnosu na godinu ranije.
Najviše su rasli prihodi od prodaje u inozemstvu i to za 14,5 posto, što je ukupno iznosilo 1,999 milijuna eura.
Prisutna je konsolidacija IT tržišta, jednim dijelom kroz ulazak stranih tvrtki modelom preuzimanja hrvatskih IT tvrtki. Početkom 2024. tvrtku Sedam IT preuzela je bugarska tvrtka Telelink Business Services Group, a polovicom godine Diverto je preuzela francuska kompanija Marlink. Tijekom 2025. godine objavljena su preuzimanja tvrtke Infigo IS od strane švedske Allurity grupacije i Syntio od strane britanske kompanije Datatronic. Značajni lokalni konsolidator je Končar Digital, koji je 2024. preuzeo Adnet i koji je za 2025. najavio preuzimanje Neosa.
Za sljedeće godine prepoznajemo nekoliko ključnih izazova i prilika, a to su potreba za jačanjem digitalnog suvereniteta, uključujući dostupnost domaće infrastrukture u oblaku i otvaranje ključnih sustava poput NIAS-a prema privatnom sektoru. Kibernetička sigurnost ostaje u središtu interesa, uz potrebu za koordiniranom provedbom NIS2 direktive i stvaranjem tržišnih uvjeta koji uključuju i male i srednje pružatelje sigurnosnih rješenja, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.
Naglasak je na razvoju infrastrukture za umjetnu inteligenciju kako bi se domaćim tvrtkama i institucijama omogućio pristup računalnoj snazi i podacima potrebnima za treniranje i primjenu AI modela. Udruženje za IT HGK zagovara i veću učinkovitost digitalnih potpora, koje bi trebale biti usmjerene prema stvarnim potrebama MSP-ova, a ne generičkim rješenjima.
Domaće tvrtke pozivaju i na uključenost u digitalizaciju javnog sektora kroz transparentne, agilne i otvorene modele javno-privatne suradnje. Potrebna je i evaluacija dosadašnjih učinaka IT ulaganja kroz NPOO te jasno definirani smjerovi za nastavak digitalizacije gospodarstva i uprave u post-NPOO razdoblju.
