Kognitivni pad, do kojeg dolazi s godinama, možda je moguće ublažiti i usporiti, otkrili su istraživači sa Sveučilišta Nagoya u Japanu.
Naime, njihova studija nematoda (crva oblića) otkrila je da do smanjenja funkcije mozga, koje je primjetno u starijoj dobi, ne dolazi zbog smanjenja neuronske aktivnosti, već upravo suprotno - zbog pretjerane aktivacije određenih neurona tijekom vremena.
Istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, sugerira da bi intervencije usmjerene na smanjenje hiperaktivacije neurona, poput promjena u prehrani, potencijalno mogle ublažiti kognitivni pad povezan sa starenjem.
Kako ističu u svom radu, do pravilnog rada mozga dolazi kada je veliki broj neurona međusobno povezan i radi na odgovarajući način. Zbog toga se opadanje funkcije mozga s godinama općenito pripisuje smanjenju aktivnosti neurona tijekom vremena.
Međutim, tijekmo istraživanja je zabilježeno da neke vrste neurona postaju hiperaktivne s godinama. Istraživačka skupina koju je vodio izvanredni profesor Kentaro Noma sa Sveučilišta Nagoya provela je pokuse na nematodama kako bi utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između hiperaktivacije neurona i opadanja funkcije mozga s godinama.
U ovoj studiji koristili smo nematodu Caenorhabditis elegans, koja je dugačka samo jedan milimetar i ima životni vijek od samo dva tjedna. Nematode pokazuju različita ponašanja sa svoja 302 neurona, rekao je Noma u izjavi za medije.
U istraživanju su iskoristili sposobnost C. elegansa da uči asocijacijama u ponašanju koje se naziva termotaksija. C. elegans je držan u okruženju na 23 stupnja Celzija u kojem mu se nalazila hrana. Tijekom testova, on se kretao prema 23 stupnja kada je stavljen u okruženje s temperaturnim gradijentom od 17 do 23 stupnja. Međutim, ako u okruženju u kojem se drže na toj temperaturi nema hrane, neće krenuti prema okruženju s takvom temperaturom ako se nalaze u okruženju s temperaturnim gradijentom. To sugerira da C. elegans može naučiti povezati prisutnost ili odsutnost hrane s temperaturom okoline.
Naše prethodne studije otkrile su da moždana funkcija asocijativnog učenja kod C. elegans opada tijekom vremena, a mislili smo da je to zbog opadanja neuronske aktivnosti s godinama, rekla je Binta Maria Aleogho, prva autorica studije. U našoj posljednjoj studiji, međutim, otkrili smo da se aktivnosti AFD senzornih neurona i AIY interneurona, za koje se smatra da su bitni za asocijativno učenje, jedva da su se promijenile s godinama.
Istraživači su zatim proučavali ponašanje C. elegansa kada je svaki od šest tipova neurona za koje se smatralo da sudjeluju u asocijativnom učenju (senzorni neuroni AWC i ASI, te interneuroni AIZ, AIB, RIA i AIA) uklonjen iz mozgova nematoda. Iznenađujuće, nakon uklanjanja AWC ili AIA iz njihovih mozgova, nematode su se mogle pomaknuti na mjesto od 23 stupnja.
Istraživači su također otkrili su da se AWC i AIA spontano i pretjerano aktiviraju s godinama.
Ovo otkriće sugerira da hiperaktivacija ovih dviju vrsta neurona s godinama remeti normalnu neuronsku mrežu, čineći ih nesposobnima za izvođenje termotaksije. Osim toga, uspjeli smo potisnuti hiperaktivaciju neurona i spriječiti pogoršanje ponašanja ostarjelih nematoda promjenom vrste bakterija kao izvora hrane. Dakle, mi ljudi bismo mogli spriječiti starenje naših mozgova promjenom prehrane, ističe Noma.
Naša bi otkrića mogla navesti ljude da se usredotoče na hiperaktivaciju neurona. Nastavit ćemo proučavati C. elegans kako bismo utvrdili kako smanjiti hiperaktivaciju neurona kako bismo poboljšali rad mozga. Vjerujemo da će nam to pomoći razumjeti osnovu starenja u funkciji mozga, zaključio je na kraju.
Izvor: Sveučilište Nagoya
