Zemljin južni ocean do sada je doživio problematičnu 2023. godinu. U veljači su znanstvenici izvijestili da je morski led na Antarktiku dosegnuo najnižu ljetnu razinu u posljednjih 45 godina, prema satelitskim zapisima. Čak i tijekom narednih mjeseci, kada je trebao doživjeti zimsku fazu rasta, plutajući morski led borio se s oporavkom.
Opseg morskog leda u južnom oceanu kontinuirano opada. Vremenske serije koje su izradili klimatolozi pri američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA) otkrile su da je pokrivenost u srpnju bila znatno ispod očekivanih razina. U usporedbi s opsegom morskog leda prije zime 2010. godine, oceanu sada nedostaje otprilike 2,6 milijuna kvadratnih kilometara leda, što je gotovo četiri puta više od Teksasa. Taj novi ekstrem nadmašuje prethodne rekordno niske razine morskog leda iz 2016., 2017. i 2022. godine.
Događaj bez presedana?
Teško je precijeniti koliko je ovo bez presedana, rekao je oceanograf Edward Doddridge u intervjuu za ABC News Australia. Situacija je dosegla razinu statističke značajnosti poznatu kao događaj od pet sigma, što ukazuje na ekstremno odstupanje od norme.
Dakle, to je pet standardnih devijacija iznad prosjeka. Što znači da, da se ništa nije promijenilo, očekivali bismo vidjeti ovakvu zimu otprilike jednom svakih 7,5 milijuna godina, pojasnio je Doddridge. Nakon toga se odstupanje pvećalo i na 6,4 standardne devijacije, odnosno šest sigma, u odnosu na prosjek od 1991. do 2020. godine.
Mogući uzroci
Vjeruje se da je uzrok ovog ekstremnog topljenja morskog leda povezan s klimatskom krizom, ali točni mehanizmi koji ga pokreću i dalje ostaju nejasni. Klimatski modeli nisu uspjeli predvidjeti ovu vrstu otapanja, što ukazuje na nedostatak razumijevanja interakcije između oceana, leda i atmosfere južne Zemljine hemisfere.
Jedan od mogućih čimbenika koji pridonosi otapanju jest zagrijavanje atmosfere zbog emisija fosilnih goriva, što je, čini se, dovelo do hlađenja površinskih voda južnog oceana dok su se zagrijavala dublja područja. Međutim, ovaj naizgled povoljan uvjet za plutajući morski led bio je u suprotnosti kada se antarktički morski led iznenada urušio 2016. godine, ostavljajući znanstvenike zbunjenima.
Potencijalna objašnjenja tog naglog kolapsa uključuju sve toplije vjetrove u regiji, koji bi mogli potaknuti topljenje. Uz to, uzdizanje toplih voda moglo bi erodirati sante leda s donje strane, a nedostatak leda mogao bi povećati temperaturu zraka na površini, što dodatno ometa stvaranje leda.
Alarmantne posljedice
Posljedice opsežnog otapanja morskog leda su alarmantne. Odsutnost morskog leda izlaže plutajuće rubove leda valovima koji mogu oslabiti ledene police i potencijalno dovesti do ulaska više kopnenog leda u ocean. Znanstvenici se boje da bi se, ako se ovaj trend nastavi, mogle pokrenuti pozitivne povratne sprege, ubrzavajući gubitak leda i utječući na cjelokupnu cirkulaciju oceana na Zemlji.
Nepredvidivost morskog leda u južnom oceanu u budućnosti izaziva zabrinutost i hitno su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razumjela i riješila ta kritična situacija. Budući da južni ocean igra ključnu ulogu u pokretanju globalne oceanske struje, to zahtijeva hitnu pozornost i djelovanje.
Možda će se sljedeće zime vratiti, rekao je Doddridge, dajući tračak nade. Ipak, to ne uklanja trenutnu neizvjesnost i evidentnu hitnost rješavanja tog gorućeg pitanja.
Izvor: Science Alert
