Kibernetički incidenti kao što su napadi ucjenjivačkim softverom, povrede podataka i IT poremećaji najveći su razlog za zabrinutost kompanija diljem svijeta u 2024. pokazalo je istraživanje koje je proveo Allianz, a koje se temelji na mišljenju više od 3000 stručnjaka za upravljanje rizikom.
Podaci za Hrvatsku pokazuju kako su prirodne katastrofe poput oluja, poplava, potresa, požara i ekstremnih vremenskih nepogoda najveća prijetnja hrvatskim kompanijama (s 2. mjesta na 1. mjesto u usporedbi s prethodnom godinom), dok su makroekonomski razvoji kao što su inflacija, monetarna politika i mjere štednje zauzele drugo mjesto na ljestvici Barometra rizika (s 1. mjesta na 2. mjesto). Nedostatak kvalificirane radne snage nalazi se na trećem mjestu, što je značajan porast na ljestvici u usporedbi s prethodnom godinom kada se ovaj rizik nalazio na šestom mjestu.
U prošloj godini svjedočili smo katastrofalnim vremenskim nepogodama koje su posljedica klimatskih promjena, a predstavljaju značajan rizik na poslovanje brojnih kompanija diljem Hrvatske. Uloga osiguravajućih kuća u takvim situacijama je ključna jer putem isplate šteta na temelju pokrića ugovorenih polica osiguravaju građanima i kompanijama financijska sredstva kako bi lakše prebrodili velike štete koje su ih zatekle. Inflaciju hrvatske tvrtke i dalje prepoznaju kao rizik s kojim bi se mogle suočavati unatoč tome što u ostatku svijeta stope inflacije počinju jenjavati, a manjak radne snage i kvalificiranih radnika postaju sve veći i opasniji rizik s kojima se susreću kompanije u gotovo svim industrijama diljem Hrvatske, izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.
Kibernetički incidenti (36 posto) rangirani su kao najvažniji rizik na globalnoj razini treću godinu zaredom. Predstavljaju najveću opasnost u 17 zemalja, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Indiju, Japan, UK i SAD. Čak 59 posto ispitanika Allianzova barometra rizika smatraju da je povreda podataka kibernetička prijetnja koja najviše zabrinjava, nakon čega slijede napadi na kritičnu infrastrukturu i fizičku imovinu (53 posto). Nedavni porast broja napada ucjenjivačkim softverom zauzima treće mjesto (53 posto) – u 2023. zabilježen je zabrinjavajući ponovni porast aktivnosti, pri čemu je aktivnost odštetnih zahtjeva porasla za više od 50 posto u usporedbi s 2022.
Kibernetički kriminalci istražuju načine korištenja novom tehnologijom poput generativne umjetne inteligencije (AI) za automatiziranje i ubrzavanje napada, stvaranje učinkovitijeg zlonamjernog softvera i krađu identiteta (phishing). Očekuje se da će rastući broj incidenata uzrokovanih lošom kibernetičkom sigurnošću, posebno mobilnih uređaja, manjkom milijuna stručnjaka za kibersigurnost i prijetnjama s kojima se suočavaju manje tvrtke zbog njihova oslanjanja na IT eksternalizaciju također potaknuti kibernetičkih aktivnost u 2024., objašnjava Scott Sayce, globalni voditelj Odjela za kibernetičku sigurnost, Allianz Commercial.
U globalnom kontekstu, nedostatak kvalificirane radne snage (12 posto) smatra se nižim rizikom nego 2023., što je dovelo do njegova pada s 8. na 10. mjesto. Međutim, poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, UK-u i Australiji svrstavaju ga u pet najvećih poslovnih rizika. Budući da je u mnogim zemljama diljem svijeta i dalje rekordno niska nezaposlenost, poduzeća žele popuniti više radnih mjesta nego što ima ljudi koji bi ih mogli popuniti. Smatra se da je IT stručnjake ili podatkovne stručnjake najteže pronaći, što ovo pitanje čini ključnim aspektom u borbi protiv kibernetičkog kriminala, navodi se u zaključku Alizanzove analize.
