Otkopavanjem fragmenata kostiju u špilji, u središnjoj Njemačkoj, znanstvenici su otkrili dokaze da je Homo sapiens ušao u Europu prije više od 45.000 godina.
Smješteni u špilji Ilsenhöhle u Ranisu u Njemačkoj, ti ostaci kostura utvrđeni su na starost do 47.500 godina, što znači da su znatno stariji od dosad poznatih ostataka Homo sapiensa u sjevernoj Europi.
Ti fragmenti su izravno datirani radiokarbonom i dali su dobro očuvanu DNK Homo sapiensa, pojsnio je paleoantropolog Jean-Jacques Hublin.
Brza prilagodba hladnijoj europskoj klimi
Homo sapiens, porijeklom iz Afrike prije više od 300.000 godina, susreo se s drugim ljudskim populacijama dok su se širili svijetom. Međutim, detalji o njihovoj migraciji kroz Europu i njihovoj ulozi u izumiranju neandertalaca nisu bili jasni zbog oskudnih fosilnih zapisa. Nova istrživanja, objavljena u obliku tri studije u čaasopisima Nature i Nature Ecology & Evolution, međutim sugeriraju da se rani Homo sapiens relativno brzo prilagodio hladnoj klimi, preživljavajući u okruženju stepa/tundre sličnom modernom Sibiru ili Skandinaviji.
Znanstvenici su utvrdili da su male skupine lovaca-sakupljača povremeno okupirale špilju, zajedno s špiljskim hijenama i medvjedima. Marcel Weiss, arheolog uključen u naveedena istraaživanja, primijetio je da je špilja u kojoj su pronađeni fragmenti kostiju korištena za kratkotrajne boravke, a ne kao stalni kamp. Ti rani ljudi lovili su velike sisavce kao što su sobovi, konji, bizoni i vunasti nosorozi.
Potencijalno natjecanje za resurse s neandertalcima
Geoff Smith, zooarheolog, istaknuo je fokus na veliku kopnenu divljač u prehrani ranog Homo sapiensa i kasnog neandertalca, sugerirajući potencijalno natjecanje za resurse. Otkriće kamenih artefakata, uključujući oštrice u obliku lista koje se pripisuju kulturi Lincombian-Ranisian-Jerzmanowician (LRJ), ukazuje na ranu prisutnost Homo sapiensa u regiji, dovodeći u pitanje prethodne hipoteze da su neandertalci proizvodili takva oruđa.
Identifikacija kostiju obavljena je putem mitohondrijske DNK, koja odražava majčino nasljeđe. Međutim, daljnja analiza nuklearne DNK mogla bi pružiti dodatne uvide, uključujući moguće križanje Homo sapiensa i neandertalaca.
Iskapanje špilje Ilsenhöhle, prvotno provedeno 1930-ih i nastavljeno od 2016. do 2022. godine, dalo je više kostiju i artefakata, bacajući svjetlo na ranu ljudsku prisutnost u Europi. Weiss je naglasio važnost povratka na druga europska nalazišta iz istog doba u potrazi za sličnim dokazima.
Izvor: Reuters
