Ljudski geni skrivaju brojne tajne, a jedna od njih, čini se, veza je između naših predaka i bolesti koje se pojavljuju danas. Naime, istraživači s Karolinska instituta u Švedskoj, otkrili su da su pojedinci koji u svom genetskom kodu nose neandertalske gene, skloniji razvoju Dupuytrenove bolesti, poznate i kao "vikinška bolest".
Radi se o bolesti koja je češća kod muškaraca u starijoj životnoj dobi, a manifestira se kao kvržica na dlanu koja raste i uzrokuje "zaključavanje" odnosno "zamrzavanje" jednog ili više prstiju u savijenom položaju. Od ove bolesti pati do trećina muškaraca u sjevernoj Europi, starijih od 60 godina. To je jedan od razloga zašto je kolokvijalno nazvana "vikinška bolest".
Istraživači su u studiji, objavljenoj u časopisu Molecular Biology and Evolution, koju su vodili Hugo Zeberg s Karolinska Instituteta i Svante Pääbo s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju, identificirali 61 genetski čimbenik rizika za razvoj Dupuytrenove kontrakture, od čega su tri naslijeđena od neandertalaca. Kako ističu znanstvenici, to je još jedan dokaz da je miješanje neandertalaca i prvih Homo sapiensa ostavilo važne posljedice na genetski kod današnjih ljudi.
Ovo je slučaj gdje je susret s neandertalcima utjecao na to tko boluje od bolesti, kaže u izjavi Hugo Zeberg.
Podsjetimo, ovo nije prva studija koja je proučavala vezu između neandertalaca i modernih ljudi. Prema jednoj studiji, osobe s većim udjelom neandertalskih gena sklonije su obolijevanju od COVID-19.
Inače, zanimljivo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances, otkrilo je kako je samo sedam posto gena modernih ljudi jedinstveno za Homo sapiense. Sve ostale gene dobili smo od ranijih predaka kao što su neandertalci i drugi praljudi.
