Do sada najveća genetička studija neandertalaca s nalazišta u Sibiru omogućila je znanstvenicima bolji uvid u socijalnu organizaciju te linije srodne Homo sapiensu koja je danas ugašena i za koju se otkriva da je bila humanija nego što se do sada mislilo.

Znanstvenici su analizirali DNK 13 pojedinaca neandertalaca iz dviju jama u gorju Altaj na jugu Sibiru, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Nature.

Proučavano obitavalište bilo je i lovni logor, ondje su pronađeni ostaci bizona i konja uz raznoliko kameno oruđe.

Jedan od autora studije, Richard Roberts, kazao je da je istraživanjem utvrđeno kako je skupina od 10 do 20 neandertalaca živjela u podnožju Altaja prije 54.000 godina, prenosi njemačka agencija dpa.

Slika nije dostupna Znanstvenici otkrili da su se moderni ljudi Europom šetali puno prije no što se mislilo

Mnogi od njih bili su blisko povezani, među njima otac i kćerkica te par rođaka u drugom koljenu - dječak i odrasla žena, možda njegova rođakinja, teta ili baka.

Sekvencioniranje genoma neandertalca 2010. godine za što je zaslužan Šveđanin Svante Pääbo, nedavni dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, omogućilo je da se viša dozna o neandertalcima, liniji praljudi koja se ugasila, a nastanjivala je zapadnu Euroaziju u razdoblju od prije otprilike 430.000 do 40.000 godina i blisko je povezana s modernim čovjekom.

Prvi fosili neandertalaca iskopani su u Europi prije više od 160 godina no malo se do sada znalo o veličini njihovih skupina i društvenoj organizaciji.

Zahvaljujući arheološkim iskopinama, danas se zna da su neki neandertalci pokapali svoje mrtve, izrađivali naprednije oružje, čak ga i ukrašavali, što je daleko od slike primitivnih praljudi koja se dugo vezivala uz tu liniju.

Naša nova studija prva je koja analizira DNK iz zuba ili kostiju više neandertalaca koji su živjeli u to vrijeme, kaže Roberts sa Sveučilišta Wollongong u Australiji.

Zadnjih godina, više je nizova dokaza koji pokazuju da su neandertalci posjedovali tehničke vještine, kognitivne sposobnosti i simbolično ponašanje jednako dojmljivo kakvo je imao naš predak Homo sapiens, ističe Roberts.

Špiljska slika u Indoneziji Umjetnici iz špilja: Nenadertalci su i prije 65 tisuća godina voljeli - slikati

Naša genetička istraživanja daju novu socijalnu dimenziju slici o neandertalcima, dodaje.

Područje Sibira u Rusiji izuzetno je plodno za istraživanje drevnog DNK-a jer je hladnoća pomogla očuvati krhke i ujedno dragocjene tragove. Upravo je u tom području objavljen genom čovjeka iz Denisove, također jedne ugašene linije praljudi koja je naziv dobila prema istoimenoj pećini, podsjeća Institut Max Planck za evolutivnu antropologiju u Leizpigu u Nejmačkoj.

Otac i kći

Trebalo je ponajprije identificirati koliko je pojedinaca bilo u zajednici, objašnjava paleogenetičar Stéphane Peyrégne, jedan od autora studije.

Njegova ekipa koristila se novim tehnikama kojima su izolirali ljudski DNK koji je često 'utopljen', zapravo zaražen mikrobima.

Utvrdili su ostatke 13 neandertalaca od kojih sedam muškaraca i šest žena među kojima su pet bila djeca i adolescentice, piše agencija AFP.

Grupa iz Sibira nije se miješala s drugim vrstama - Sapiens i Denisova - kakav je bio slučaj s drugim neandertalcima iz drugih razdoblja.

Genetika razlikovnost je vrlo slaba što je znak velike krvne bliskosti i života u maloj zajednici od 10 do 20 pojedinaca, a riječ je mnogo manjem krugu od zajednica u kojima je živio Homo saipens.

Ipak ta zajednica nije bila potpuno izolirana, tumači Stéphane Peyrégne. Jer žene su se selile iz jedne zajednice u drugu kako bi rađale, a muškarci su ostajali u rodnome klanu.

Da se radi o takvom funkcioniranju, koje je također prevladavalo u zajednici Homos sapiensa, upućuje genetička raznolikost kromosoma X koji se prenosi muškom linijom i koji je slabiji od mitohondrijskog DNK-a koji se prenosi s majke.

Vizualizacija izgleda Homo longi odnosno čovjeka zmaja Znanstvenici tvrde: Novootkriveni ''čovjek zmaj'' najbliži je predak Homo sapiensu

Geni su tako potvrdili povezanost oca i kćeri adolescentice, te s druge strane mladog dečka i odrasle žene koja je možda bila njegova rođakinja, teta ili baka. To su izravni dokazi da su ti pojedinci pripadali istoj obitelji i živjeli u istom razdoblju.

Znanstvenici su također utvrdili da je genetska raznolikost kromosoma Y prenesena na mušku liniju bila niža nego u slučaju mitohondrijskog DNK, koji se prenosi s majki.

To govori da je najmanje 60 posto žena došlo iz druge zajednice, kažu znanstvenici.

Zahvaljujući genetici imamo konkretniju sliku o tome kako je izgledala zajednica neandertalaca. Čini se mnogo humanija, komentira Benjamin Peter koji je bio supervizor istraživanja uz nobelovca Svantea Pääboa.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju