Znanstvenici su u petak objavili da lubanja pronađena na sjeveroistoku Kine predstavlja novootkrivenu ljudsku vrstu koju su nazvali Homo longi tj. ''čovjek zmaj“, tvrdeći da je srodnija našoj od neandertalaca.
Lubanja je pronađena 1930-ih u kineskom gradu Harbinu u provinciji Heilongjiang, ali navodno je 85 godina bila u bunaru radi zaštite od japanske vojske.
Kasnije je iskopana i 2018. predana Ji Qiangu, profesoru s kineskog sveučilišta Hebei.
Prema našim analizama, podrijetlo kostiju iz Harbina povezanije je s Homo sapiensom nego neandertalci, odnosno vrsta iz Harbina s nama ima više zajedničkih predaka od neandertalaca, rekao je za agenciju France Press paleoantropolog Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.
Ako se na njih gleda kao na posebnu vrstu, onda je ovo nama sestrinska, najbliža vrsta, rekao je britanski znanstvenik.
Pronađena lubanja stara je najmanje 146 tisuća godina i datira iz doba srednjeg pleistocena, a rezultati njene analize objavljeni su u tri rada u časopisu The Innovation.
Veličina mozga unutar lubanje mogla je biti slična onoj kod modernog čovjeka, no očne dublje i zubi su bili veći, obrve deblje, a usta šira.
Ime je izvedenica pojma Long Jiang, što znači ''Zmajeva rijeka'“.
Znanstvenici smatraju da kosti lubanje pripadaju muškarcu starom oko 50 godina koji je živio u šumovitom, poplavnom području.
Ti ljudi su bili lovci i sakupljači koji su živjeli od okoliša, rekao je Stringer. "S obzirom na današnje zimske temperature u Harbinu, čini se da su se nosili s većom hladnoćom od neandertalaca".
Prema lokaciji pronalaska lubanje i procijenjenoj veličini čovjeka, istraživački tim vjeruje da se H. longi dobro prilagodio teškim životnim uvjetima i da se mogao kretati diljem Azije.
Obiteljsko stablo
Znanstvenici su prvo proučavali vanjsku građu lubanje, koristeći više od 600 morfoloških osobina, a nakon toga su izveli milijune simulacija služeći se računalnim modelom za oblikovanje stabla srodnosti s drugim fosilima.
To upućuje da Harbin i neki drugi fosili iz Kine čine treću rodnu liniju ljudskih vrsta, uz neandertalce i H.sapiensa, objasnio je Stringer.
Da je Homo sapiens stigao do istočne Azije u vrijeme kada je Homo longi bio prisutan, možda bi došlo do križanja, ali to nije u potpunosti dokazano.
Zbog nedostatka arheoloških materijala, preostaje puno pitanja o njihovoj kulturnoj i tehnološkoj razini, međutim, otkriće lubanje moglo bi promijeniti naše shvaćanje ljudske evolucije, piše France Presse.
Pronađena je treća ljudska loza u istočnoj Aziji koja ima vlastitu evolucijsku povijest, a rezultati pokazuju koliko je regija bila važna za evoluciju čovjeka, zaključio je Stringer.
