I ove je godine kraj rujna na sjever Europe odveo tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji su imali samo jedan cilj - naučiti što je više moguće o inovacijama, poduzetništvu, startupu, ali i kako sve to napraviti na održiv i ekološki prihvatljiv način.
Oslo Innovation Week 2019 okupio je više od 13 tisuća posjetitelja koji su tijekom pet veoma zanimljivih i događajima ispunjenih dana imali prilike čuti, vidjeti i iskustiti kako se Norveška, polako, ali sigurno, iz zemlje nafte i plina pretvara u zemlju zelenila, tišine i održivog razvoja.
Oslo je tijekom 2019. godine Europska zelena prijestolnica, odnosno primjer kako je moguće iz središta grada izbaciti bučne i smrdljive automobile i pretvoriti ga u nevjerojatno tiho mjesto gdje vas ljudi čudno gledaju ako malo glasnije pričate (što kombinaciji Španjolska, Hrvatska i Brazil i nije bio tako velik problem).
Kako je Oslu i Norveškoj uspjelo postati svjetskom prijestolnicom električnih automobila, pisali smo još prošle godine. Ove godine možemo samo dodati kako su uz automobile, dodali i električne trajekte koji voze uz norvešku obalu, ali i električne radne strojeve (da, u Norveškoj su i bageri na struju). Sljedeći korak - električni zrakoplovi. Kako smo mogli čuti tijekom OIW-a, ozbiljno se radi na razvoj električnog zrakoplova koji bi na kraćim letovima unutar Norveške koristio samo električnu energiju, odnosno umjesto kerozina "trošio" baterije. Plan je ambiciozan i trebao bi biti ostvaren do 2030. godine.
Istraživači su svuda oko nas
Osim o održivom razvoju i ekologiji, na OIW-u se ove godine razgovaralo o istraživačima. No, pri tome se ne misli na one tradicionalne istraživače koji će se otisnuti u nepoznato i otkriti neke nove svjetove, već o istraživačima koji su spremni pomaknuti granice inovacija i osmisliti rješenja za šire probleme.
Tako je među 100 startupova koji su sudjelovali na tradicionalnom natjecanju 100 Pitches, pobjedu i ne malu novčanu nagradu (300 tisuća norveških kruna ili oko 222 tisuće kuna) odnio startup Evoy koji razvija električni pogon za brodove.
Kako su pojasnili tijekom samog "pitcha" razvijaju električni pogon koji je moguće ugraditi u bilo koji brod - bio on nov ili star. Dovoljno je izvaditi postojeći dizelski motor i ubaciti električni.
Žiri je odabrao Evoy jer je pokazao da je njihovo rješenje održivo, a i jer rješava jedno od gorućih pitanja u pomorskom prometu - veliku emisiju ugljičnog dioksida.
Ideja je dobra i zanimljiva, a sigurno će pronaći svoj put i do lokalnih vlasnika malih brodica kojih u Norveškoj ima jako, jako puno.
Pameni grad ne mora biti futurističko čudo
Još jedna tema koja je bila veoma aktualna na OIW-u su pametni gradovi. U posljednje vrijeme često se spominju upravo pametni gradovi, no kad pitate ljude što "pametno" zapravo znači, rijetki znaju odgovor.
Možda je najbolji odgovor dao predsjednik Oslo Business Regiona, Gaute Hagerup, koji je na otvorenju OIW-a istaknuo kako je "pametan grad onaj u kojem ne vidite tehnologiju, već ju samo osjetite". Osjetite ju u poboljšanju uvjeta života, boljem funkcioniranju grada, ekološkom transportu...
Kako to postići? Hagerup smatra kako bi trebalo prije svega slušati građane, razumijeti njihove potrebe i potom tražiti rješenja koja će riješiti njihove probleme. Ne odabrati rješenje i onda očekivati da će se ljudi tom rješenju nekako, s vremenom, prilagoditi.
Građani imaju dobre ideje, ali ih političari ne mogu čuti. Ili?
U većini gradova u Hrvatskoj, građani teško mogu svoje prijedloge ili zahtjeve "progurati" do vodećih ljudi. Čak i ako se to dogodi, pitanje je koliko će (i hoće li) proći vremena prije nego se ta ideja ili prijedlog i realizira.
No, u Oslu su stvari malo drugačije. U gradu organiziraju svojevrsne "speed-dating" susrete na kojima građani mogu direktno komunicirati s čelnim ljudima grada i regije, reći im što ih muči, dati svoj prijedlog kako nešto promijeniti u gradu i, u konačnici, upoznati te ljude koji vode grad.
Praksa koja bi zasigurno i u Hrvatskoj pronašla brojne pobornike, a možda bi i pokrenula neke stvari koje u ladicama različitih gradonačelničkih i načelničkih ureda stoje godinama.
Roboti, umjetna inteligencija, virtualna stvarnost...
Tijekom OIW-a moglo smo čuti i veoma zanimljiva predavanja o tome kako će roboti u budućnosti raditi zajedno s ljudima, ali i kako to već rade danas. Također, mogli smo naučiti kao se virtualna stvarnost koristi u školama za učenje norveškog i engleskog, povijesti, ali i matematike, fizike, kemije...
No, o svemu tome morati ćete čitati u nekom od sljedećih izvještaja i intervjua koje pripremamo za vas.
