Revolucionarna studija s američkog Sveučilišta Johns Hopkins dovodi u pitanje ustaljena gledišta o strukturi aksona, pokrećući rasprave među neuroznanstvenicima. Aksoni, krakovi neurona koji prenose moždane signale, možda nisu glatki cilindri kao što se tradicionalno mislilo, već nalikuju na niz bisera na niti. To bi otkriće moglo preoblikovati znanstveno razumijevanje signalizacije moždanih stanica.
Razumijevanje strukture aksona važno je za razumijevanje signalizacije moždanih stanica. Aksoni su kabeli koji povezuju naše moždano tkivo, omogućujući učenje, pamćenje i druge funkcije. Ova otkrića izazivaju stoljeće razumijevanja strukture aksona, objašnjava Shigeki Watanabe, molekularni neuroznanstvenik sa spomenutog američkog sveučilišta i jedan od autora studije koja je objavljena u časopisu Nature Neuroscience.
Studija koju je vodila Jacqueline Griswold sa Sveučilišta Jons Hopkins, otkrila je nanoskopske izbočine ili "nanobisere" duž aksona u moždanom tkivu miša. Za razliku od prethodno uočenih 'aksonskih zrnaca' viđenih u oboljelim mozgovima, ti biseri su nanorazmjera i čini se da utječu na to koliko brzo neuroni prenose signale. Uklanjanje kolesterola iz aksona smanjilo je stvaranje bisera i usporilo prijenos signala, sugerirajući da te strukture imaju funkcionalnu ulogu.
Kritičari su, međutim, i dalje skeptični. Mislim da je istina da akson nije savršena cijev, ali nije samo ova vrsta harmonike koju pokazuju, rekao je Christophe Leterrier s francuskog Sveučilišta Aix-Marseille, jedan od kritičara novog istraživanja. Kritičari tvrde da bi nanobiseri mogli biti rezultat stresa uzgoja moždanog tkiva, a ne prirodnog stanja.
Kako bi to riješio, Griswoldin tim analizirao je žive stanice, izbjegavajući tradicionalne kemikalije za snimanje koje bi mogle promijeniti izgled aksona. Čak iu slikama uživo, nanobiseri su opstali. Slične formacije također su primijećene u češljaste meduze i valjkastih crva, dodajući kredibilitet novom otkriću.
Dok se rasprave nastavljaju, Watanabeov tim sada ispituje neurone ljudskog mozga u potrazi za tim nanobiserima, strukturama manjim od stotinke širine vlasi. To istraživanje koje je u tijeku moglo bi potvrditi jesu li nanobiseri univerzalni aspekt biologije aksona.
Izvor: Science Alert
