Britanski znanstvenici izvijestili su u ponedjeljak o otkriću u misterioznim slučajevima hepatitisa koji pogađaju malu djecu, otkrivši da je ozbiljno oboljenje jetre povezano s koinfekcijom dvaju uobičajenih virusa, ali ne i s koronavirusom.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je o najmanje 1010 mogućih slučajeva, uključujući 46 koji su zahtijevali transplantaciju i 22 smrtna slučaja od bolesti koja datira iz listopada 2021. godine.
Prethodne teorije bile su usredotočene na skok u uobičajenim adenovirusnim infekcijama koje su bile u pozadini navedenih slučajeva zaraze.
No u dvije nove studije provedene neovisno i istovremeno u Škotskoj i Londonu, znanstvenici su otkrili da je još jedan virus, AAV2 (adeno-associated virus 2), igrao značajnu ulogu i bio je prisutan kod 96 posto svih pregledanih pacijenata.
Nije uobičajeno da virus AAV2 sam uzrokuje bolest i ne može se replicirati bez prisustva drugog "pomoćnog" virusa. Oba tima su zaključila da koinfekcija s AAV2 i adenovirusom, ili ponekad herpes virusom HHV6, nudi najbolje objašnjenje za tešku bolest jetre kod male djece.
Prisutnost virusa AAV2 povezana je s neobjašnjivim hepatitisom kod djece, izjavila je profesorica zaraznih bolesti Emma Thomson sa Sveučilišta u Glasgowu, koja je vodila škotsku studiju. Upozorila je isto tako da još nije sigurno uzrokuje li AAV2 bolest, ili je radije biomarker za infekciju adenovirusom koju je teže otkriti, ali je glavni patogen.
Bolest nema veze s koronavirusom
Obje su studije objavljene online na znanstvenim repozitorijima i još uvijek čekaju recenzije prije objava u znanstvenim časopisima. Studije su promatrale i pacijente koji su dobili hepatitis i one koji nisu, otkrivši da je AAV2 bio uglavnom prisutan kod onih koji su dobili bolest, a ne kod onih koji nisu.
Škotska studija dodatno je testirala gene djece koja su se razboljela i one koja nisu, utvrđujući razlike u njihovom humanom leukocitnom antigenu koje bi mogle objasniti zašto su neka djeca osjetljivija od drugih.
Oba tima isključila su nedavnu ili prethodnu infekciju virusom SARS-CoV-2 kao izravni uzrok za razvoj bolesti jetre. U jetrama pacijenata nije pronađen koronavirus, a dok je škotska studija otkrila da je dvije trećine pacijenata imalo antitijela protiv koronavirusa, ta je stopa bila slična ukupnoj prevalenciji djece u populaciji, u to vrijeme.
Nejasno je zašto su nedavno porasli slučajevi hepatitisa, ali oba su tima naglasila mogućnost da su blokade mogle pridonijeti, bilo smanjenjem imuniteta kod djece ili promjenom obrazaca cirkulacije virusa.
Mislim da je ovo prihvatljivo objašnjenje za ove slučajeve. Čini se da je koinfekcija ključ, rekla je Deirdre Kelly, profesorica pedijatrijske hepatologije na Sveučilištu u Birminghamu, koja nije bila uključena studije. Dodala je, ipak, da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo zašto neka djeca razviju tešku bolest jetre koja u nekim slučajevima zahtijeva i transplantaciju.
Thomson je rekla da je također važno razumjeti više o sezonskom kruženju AAV2, virusa koji se ne prati rutinski. Može se dogoditi da se vrhunac adenovirusne infekcije poklopio s vrhuncem izloženosti AAV2, što je dovelo do neobične manifestacije hepatitisa kod osjetljive male djece, zaključila je Thomson.
Izvor: Science Alert
