Otkrivena brzina kojom radi ljudski mozak, a ta brzina nije ono što su znanstvenici očekivali

Znanstvenici su napokon kvantificirali brzinu ljudskih misli.

Branimir Vorša | 23.12.2024. / 12:54

Mozak i računala, ilustraacija
Mozak i računala, ilustracija (Foto: Getty Images)

Unatoč nevjerojatnoj složenosti ljudskog mozga, nova istraživanja sugeriraju da njegova brzina obrade daleko zaostaje za njegovim mogućnostima senzorskog unosa. Neurobiolozi Jieyu Zheng i Markus Meister iz Kalifornijskog instituta za tehnologiju u SAD-u otkrili su da mozak obrađuje informacije brzinom od samo 10 bita u sekundi, odnosno znatno sporije od gigabita u sekundi kojima upravlja periferni živčani sustav.

Svakog trenutka izvlačimo samo 10 bitova iz bilijuna koje naša osjetila primaju i koristimo tih 10 za opažanje svijeta oko nas i donošenje odluka. To izaziva paradoks: Što mozak radi da filtrira sve te informacije?, objašnjava Meister.

Nelogičan nerazmjer

Njihova studija, objavljena u časopisu Neuron, brani zaključak da naši mozgovi rade nevjerojatno sporim tempom, koji rijetko prelazi desetke bitova u sekundi. Zadaci kao što je rješavanje Rubikove kocke s povezom preko očiju ili igranje StarCrafta na profesionalnoj razini blisko su usklađeni s ovom brzinom, zahtijevajući otprilike 10 do 12 bitova u sekundi. Čak i čitanje privremeno proteže ograničenje na samo 50 bita u sekundi.

Znanstvenici istražuju disparitet između moždane obrade vanjskih podražaja ("vanjski mozak") i unutarnjih izračuna ("unutarnji mozak"). To neuralno usko grlo, koje prisiljava obradu s jednom niti, ostaje neobjašnjeno. Trenutno razumijevanje nije razmjerno ogromnim dostupnim resursima za obradu i nismo vidjeli nijedan održiv prijedlog za ono što bi stvorilo neuralno usko grlo koje prisiljava na rad s jednom niti, pišu autori istraživanja.

Zheng i Meister sugeriraju da spori tempo mozga odražava ekološku prilagodbu. "Naši preci odabrali su ekološku nišu u kojoj je svijet dovoljno spor da omogući preživljavanje", kažu. 10-bitni prag može biti dovoljan za okruženja koja se lagano mijenjaju, čineći bržu obradu nepotrebnom.

Razumijevanje ograničenja mozga moglo bi utjecati na dizajn umjetne inteligencije, povezujući kognitivna uska grla s učinkovitošću računala. U najmanju ruku, naglašava prednosti promišljenog razmišljanja korak po korak u modernom svijetu u kojem se živi brzim tempom.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti