Svemir se neprestano mijenja, a najbolji pokazatelj tih promjena nalazi se u svjetlosti zvijezda. One se neprestano gase i svjetlucaju, a znanstvenici su osmislili način kako ih mogu i "čuti".
Točnije, vibracije koje nastaju unutar zvijezda, a koje su zabilježili svemirski teleskopi, znanstvenici su pretvorili u zvučne valove i skladbe.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, znanstvenici su bilježili "zvjezdane potrese", a svjetlosne frekvencije koje nastaju, pretvorili su u zvučne valove. To im je omogućilo da zabilježe koliko sjaj zvijezda flukturia tijekom tih "zvjezdanih potresa".
Znanstvenici su se u studiji usredotočili na 27 zvijezda unutar zvjezdanog skupa M67, koji se ponekad zbog svog oblika naziva Velikom kobrom ili skupom Zlatno oko, a smatra se najstarijim skupom zvijezda u Mliječnoj stazi. Zvijezde koje se nalaze u ovom skupu po starosti i sastavu slične su našem Suncu, a sad su znanstvenici otkrili i da znaju "pjevati".
Kako to točno zvuči, možete poslušati OVDJE.
Kako su naveli u svom priopćenju za javnost, otkrili su da zvijezde, u određenom trenutku svog dugog života, baš poput ljudi, zapnu u kolotečini. Svojevrsnoj "zvjezdanoj krizi srednjih godina". Znanstvenici pojašnjavaju kako to dovodi do zaustavljanja njihovih fluktuacijskih valova i ulaska u stanje nalik na petlju.
Počinju se ponavljati poput pokvarene ploče, prije nego što nastve svoj napredak, pojasnila je astroseizmologinja i voditeljica istraživanja, Claudia Reyes sa Australskog nacionalnog sveučilišta.
Otkrili su da se ta stagnacija javlja u određenom sloju zvijezde i na određenim frekvencijama.
To znači da možemo predvidjeti kada i kojom učestalošću će se pojaviti ta stagnacija tijekom životnog ciklusa zvijezde, što nam omogućuje izuzetno precizne procjene starosti za zvijezde koje su trenutno u takvoj fazi, dodaje Reyes.
Naglašava kako ovo istraživanje pomaže da se bolje razumije kako zvijezde evoluiraju i točnije procijeni njihova starost.
To je ključno za proučavanje evolucije naše galaksije, ističe na kraju Reyes.