Ruđerovci s partnerima predložili novi pristup u povećanju učinkovitosti ekoloških istraživanja

Ovakav pristup osigurava maksimalnu iskorištenost financijskih sredstava za istraživanje i poboljšava kvalitetu ekoloških istraživanja.

Martina Čizmić | 09.07.2024. / 11:40 komentari
Marija Purgar, Tin Klanjšček i Antica Čulina (Foto: Institut Ruđer Bošković)

 Kako povećati učinkovitost, kvalitetu i utjecaj znanstvenih istraživanja? Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Bond i Sveučilišta New South Wales pokazali su da je registracija istraživačkih planova prije početka samog istraživanja bitan faktor koji povećava transparentnost i pouzdanost istraživanja. Nažalost, registracija je u većini znanstvenih grana rijetka.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca

U novom radu, koji je objavljen u znanstvenom časopisu Nature Ecology & Evolution, istraživački tim opisao je kako promovirati i realizirati ovu bitnu praksu.

Što je točno registracija? Za učinkovita znanstvena istraživanja ključno je napraviti, a kasnije i provesti, rigorozan plan istraživanja. Takav plan jasno definira hipoteze, pitanja i ciljeve, te načine prikupljanja i obrade podataka, čime smanjuje pristranost te osigurava statističku valjanost i znanstvenu vrijednost rezultata. Takav plan će idealno biti pregledan od strane nekoliko drugih eksperata, i po potrebi revidiran, čime se istraživanje poboljšava, optimizira se korištenje resursa, te omogućuje procjena izvedivost i etičnosti istraživanja.

Dijeljenjem plana istraživanja istraživači mogu dobiti vrijedne povratne informacije i osigurati da su njihova istraživanja dizajnirana robusno i etično. Stoga, ne čudi da je kod kliničkih istraživanja registracija uvjet financiranja. No, to nije tako u mnogim granama znanosti.

Prva autorica na radu, Marija Purgar, doktorandica u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša na IRB-u, objašnjava: Registracija nam omogućuje da rano uočimo potencijalne probleme u dizajnu studija, čime naše istraživanje postaje pouzdanije i učinkovitije u odgovoru na hitne okolišne izazove.

Naime, kada znanstvenici registriraju svoje planove, drugi istraživači ih mogu pregledati i predložiti poboljšanja prije skupljanja i analize podataka. Ovaj proces pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema, čineći istraživanje pouzdanijim. Štoviše, pridržavanjem jasnog, javno podijeljenog plana, istraživači mogu izbjeći ponavljanje nekih već izvedenih istraživanja ili mogu izbjeći neke uobičajene pogreške, tako štedeći vrijeme i resurse te maksimizirajući učinak istraživanja.

Bolja kvaliteta istraživanja s manje pogrešaka i izgubljenih podataka dovodi do bržih, točnijih i preciznijih rezultata, korisnih u rješavanju stvarnih problema, bilo da se radi o poboljšanju zdravstva, zaštiti okoliša ili politikama. Oslanjajući se na uspješne prakse registracije istraživanja koje se primjenjuju u području medicine, autori ove studije zagovaraju koordinirani napor za integraciju metode registracije i u ekološka istraživanja.

Trenutno se procjenjuje da 82 – 89% ekoloških istraživanja i 85% medicinskih istraživanja ima ograničenu ili nikakvu vrijednost za krajnje korisnike zbog raznih neučinkovitosti. Studija tvrdi, a bazirano na saznanjima iz medicine i psihologije, da registracija i registrirani izvještaji mogu značajno poboljšati kvalitetu i utjecaj ekoloških istraživanja.

Međutim, uspostavljanje registracije kao uobičajene prakse neće se dogoditi preko noći. Istraživački tim, stoga, poziva agencije za financiranje istraživanja, izdavače i istraživačke institucije da aktivno podrže i potaknu znanstvenike na registraciju njihovih istraživanja.
Kako bi to olakšali, u radu su opisali ključne korake za dizajniranje učinkovitog sustava registracije prilagođenog ekologiji i naglasili potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi još bolje razumjeli i prevladali prepreke registraciji u ovom polju.

Istraživači također predlažu kratkoročne i dugoročne akcije za promicanje registracije. To uključuje edukaciju istraživača o prednostima registracije i razvoj jednostavnih sustava registracije. Osim toga, naglašavaju važnost podržavanja drugih praksi otvorene znanosti kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta istraživanja.

Zašto su rezultati ovog istraživanja važni za društvo i javnost?

Ovakvim pristupom osiguravamo da se sredstva uložena u financiranje istraživanja maksimalno iskoriste. Dodatno, kvaliteta ekoloških istraživanja izravno utječe na to koliko dobro možemo odgovoriti na hitna okolišna pitanja. Poboljšanjem pouzdanosti i utjecaja istraživanja, možemo razviti bolje strategije za zaštitu našeg planeta, poboljšanje javnog zdravlja i stvaranje održivih rješenja za buduće generacije, ističe dr. sc. Antica Čulina, glavna autorica na radu.

Vezane vijesti