U filmu Minority Report, koji je bio prilično popularan početkom ovog stoljeća, Tom Cruise vodi policijski odjel “predzločina” koji hvata kriminalce prije nego počine zločine. Ono što se tada činilo kao znanstvena fantastika, uskoro bi moglo postati stvarnosti. Barem u Argentini.
Predsjednik ove države Javier Milei najavio je osnivanje novog policijskog odjela čiji će zadatak biti predviđanje budućih zločina u čemu će im, naravno, pomoći i umjetna inteligencija. Odjel će tako koristiti algoritme koji će analizirati povijesne podatke o počinjenim zločinima kako bi na temelju njih mogli izvući neke zaključke koji bi im mogli pomoći u sprječavanju tih zločina u budućnosti. Također, u sklopu tog programa koristit će se i softver za prepoznavanje lica (kako bi se mogli pratiti osobe koje su na policijskim tražilicama), u stvarnom vremenu će se analizirati podaci sa sigurnosnih kamera kako bi se na vrijeme prepoznale sumnjive aktivnosti, a plan je nadzirati i društvene mreže.
Odjel koji će raditi na sprečavanju zločina prije nego se dogode radit će u okviru postojećeg zakonskog okvira, koji uključuje i zakon o zaštiti podataka. Prvenstveno bi se trebao koristiti za primjenu umjetne inteligencije, analizu podataka i strojno učenje za prepoznavanje obrazaca ponašanja kriminalaca te trendova u bazama podataka ministarstva sigurnosti.
Sve bi ove aktivnosti, prema službenom objašnjenju, trebale rezultirati prepoznavanjem potencijalnih prijetnji i aktivnosti kriminalnih grupa, no s druge strane, stručnjaci za civilna prava i privatnost nisu niti malo zadovoljni s tom idejom. Smatraju kako je riječ o velikoj prijetnji ljudskim pravima i privatnosti građana.
Nadzor velikih razmjera utječe na slobodu izražavanja jer ljude potiče na samocenzuru ili sudržavanje od dijeljenja njihovih ideja i kritika, ako osjete da bi sigurnosne snage mogle pratiti sve što komentiraju ili objavljuju, objasnila je što Mariela Belski iz Amnesty Internationala neke od opasnosti koje prijete stanovnicima Argentine ako se ovaj plan počne provoditi u djelo. Problem je, među inim, što bi tehnologija mogla pretjerano nadzirati određene skupine društva, a naravno, pitanje je tko bi sve imao pristup informacijama o nadzoru.
Kako upozoravaju iz argentinskog Centra za studije slobode izražavanja i pristupa informacijama, povijest pokazuje kako su se takve tehnologije najčešće koristile za praćenje i profiliranje akademika, novinara, političara i aktivista, što naravno, ugrožava njihovu privatnost. U centru strahuju kako isti scenarij, samo pod krinkom borbe protiv kriminala, sada prijeti i Argentincima.
Izvor: The Guardian
