Misija Mars Express Europske svemirske agencije (ESA) otkrila je značajan rezervoar vodenog leda na Marsu, skriven ispod ekvatorijalnog područja u obliku prašnjavog leda. Prostirući se do dubine od 3,7 kilometara ispod površine, naslage sadrže dovoljno vode da pokriju površinu Marsa u oceanu dubokom između 1,5 do 2.75 mtara.
ESA-ina sad već veteranska svemirska letjelica (operativna već dva desetljeća) identificirala je te opsežne naslage leda, predstavljajući najveću količinu do sada otkrivenu u blizini ekvatora Crvenog planeta.ž
Prduboko pod površinom za vađenje
Znanstvenik Thomas Watters iz Smithsonian instituta izrazio je uzbuđenje zbog ES-inog otkrića. Uzbudljivo je da se radarski signali podudaraju s onim što očekujemo vidjeti od slojevitog leda i slični su signalima koje vidimo s Marsovih polarnih kapa, za koje znamo da su vrlo bogata ledom, rekao je.
Smješten u blizini ekvatora zbog mogućeg pristupa budućim misijama s posadom, vodeni led, međutim, leži duboko pod zemljom, što predstavlja izazov za vađenje zbog prisutnosti debelog sloja stvrdnutog pepela i suhe prašine iznad njega.
Prethodno je formacija Medusae Fossae (MFF) zaintrigirala znanstvenike s otkrivenim naslagama, ali nesigurnosti su i dalje postojale. Potvrđeno je da MFF, kolosalna geološka formacija duga 5000 kilometara, sadrži vodeni led, što dovodi u pitanje prethodne pretpostavke.
S obzirom na to koliko je dubok, da je MFF jednostavno ogromna hrpa prašine, očekivali bismo da će se zbiti pod vlastitom težinom, pojašnjava Andrea Cicchetti iz Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji.
Nova pitanja o povijesti klime na Marsu
Podzemni radar MARSIS na Mars Expressu konačno je otkrio prozirne naslage niske gustoće, što su karakteristike koje odgovaraju vodenom ledu. Ovaj novi uvid u ekvatorijalne naslage leda postavlja pitanja o prošloj klimi Crvenog plneta, izazivajući dosadašnje predrasude i potičući pitanja o povijesnim uvjetima planeta.
Štoviše, novo otkriće potiče nagađanja o pomicanju aksijalnog nagiba Marsa kroz njegovu povijest. Fluktuirajući između 10 i 60 stupnjeva, ta bi varijacija mogla objasniti zakopani ekvatorijalni led, nastao tijekom razdoblja velikog nagiba kada bi se vodeni led mogao nakupiti na površini i naknadno biti prekriven pepelom i prašinom.
Istrživanje vezano za otkriće tog vodenog leda objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters.
Izvor: Live Science
