Zabrinjavajući porast temperature oceana doveo je svjetske koraljne grebene na rub propasti, čime je službeno zabilježena prva klimatska točka preokreta za cijeli jedan ekosustav, navodi se u Izvješću o globalnim točkama preokreta 2025 (Global Tipping Points Report 2025).
Izvješće, koje su zajednički koordinirali Sveučilište u Exeteru i Svjetski fond za prirodu (WWF), okupilo je 160 znanstvenika iz cijelog svijeta. Melanie McField iz programa Healthy Reefs for Healthy People pri Institutu Smithsonian, koautorica poglavlja o koraljima, upozorila je da propadanje ovih ekosustava predstavlja opasnost za zdravlje i sigurnost ljudi na koju svjetske vlade nisu spremne. Nalazimo se na točki preokreta, istaknula je.
Osjetljivi na rast temperatura
Toplovodni koralji održavaju do trećine svih poznatih morskih vrsta te osiguravaju hranu, prihode i zaštitu obala za gotovo milijardu ljudi. Njihova se globalna gospodarska vrijednost procjenjuje na 9,3 bilijuna eura godišnje. No koralji su iznimno osjetljivi na rast temperature mora. Od 2023. godine rekordne globalne vrućine uzrokovale su izbjeljivanje više od 80 posto svjetskih grebena.
Tijekom izbjeljivanja koralji izbacuju alge koje ih hrane, postaju bijeli i ranjivi na bolesti te s vremenom umiru od gladi. McField je opisala o izbjeljivanje koralja kao događaj potpuno drugačijeg reda veličine u odnosu na sve što su znanstvenici dosad vidjeli.
Glavni autor izvješća, Tim Lenton sa Sveučilišta u Exeteru, objasnio je da toplovodni koralji dosežu svoj toplinski prag na oko 1,2 °C iznad predindustrijskih razina, dok se potpuni kolaps događa blizu 1,5 °C. Napravili smo uzorak kako bi svijet izgledao pri zagrijavanju od 1,5 °C i vidjeli smo posljedice. Većina koraljnih grebena bila bi suočena s rizikom opsežnog odumiranja i prelaska u stanje obraslo algama i morskom travom, rekao je Lenton novinarima na predstavljanju izvješća, a prenosi New Scientist.
Lenton smatra da bi se oporavak mogao postići samo ako se globalna temperatura smanji na 1,2 °C iznad predindustrijskih vrijednosti, iako priznaje da taj cilj daleko nadilazi trenutne međunarodne obveze.
Terry Hughes sa Sveučilišta James Cook dodao je: Sudbina koraljnih grebena u sljedećim desetljećima ovisi o nama, ako brzo smanjimo globalne emisije stakleničkih plinova, upozorio je.
Lenton je pozvao svjetske čelnike da hitno reagiraju na nadolazećoj klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu. Brzo se približavamo višestrukim točkama preokreta Zemljinih sustava koje bi mogle preoblikovati naš svijet s razornim posljedicama za ljude i prirodu, poručio je na kraju.
