Tehnološki divovi poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona ubrzano ulažu velike iznose u podatkovne centre koji 'gutaju' puno struje za usluge bazirane na umjetnoj inteligenciji.
Do 2030. godine podatkovni centri ispustit će u Zemljinu atmosferu oko 2,5 milijardi metričkih tona štetnih plinova, što odgovara gotovo 40 posto ukupne emisije SAD-a, pokazalo je istraživanje američke banke.
Kompanije su obećale smanjiti emisiju do kraja desetljeća, ali izvješće Morgan Stanleya signalizira značajne "izazove" u postizanju zacrtanih ciljeva.
Banka je u prethodnim istraživanjima izračunala da će uzlet umjetne inteligencije potaknuti 70-postotno povećanje potražnje za energijom do 2027., uglavnom zbog gradnje podatkovnih centara.
Podmirivanje te potražnje zahtijevat će značajna ulaganja u novu infrastrukturu za proizvodnju i prijenos struje, naglašavaju u Morgan Stanleyu.
Do 2027. generativna umjetna inteligencija izjednačit će se u potrošnji struje sa zemljama poput Španjolske, napominju.
Lokalna uprava strahuje pak da kompanije neće ispuniti obećanja o dekarbonizaciji i minimalnom oslanjanju na mreže pa je, primjerice, vijeće irske općine South Dublin blokiralo plan Googlea da u blizini Dublina izgradi podatkovni centar na površini od 72.400 kvadratnih metara budući da nije precizirao koliko će struje trošiti.
Iako će širenje mreža podatkovnih centara neizbježno rezultirati ispuštanjem većih količina štetnih plinova, predstavlja istodobno i priliku za pojačana ulaganja u čistu energiju, energetski efikasnu opremu i održive materijale, napominju bančini stručnjaci.
To stvara veliko tržište rješenja za dekarbonizaciju, tumače.
Kompanije će tako ulagati u tehnologije dekarbonizacije, poput hvatanja, upotrebe i pohrane (CCUS) ugljika i uklanjanja ugljičnog dioksida, predviđaju u Morgan Stanleyu.
