Veliki misterij: Kako je dio mozga star 2600 godina preživio sve te godine?

U normalnim uvjetima moždano tkivo propada i trune vrlo brzo nakon smrti, no tkivo koje su oni pronašli preživjelo je dulje od dva i pol tisućljeća.

Branimir Vorša | 08.01.2020. / 10:24 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Prije gotovo 2600 godina jednom je muškarcu odrubljena glava na području današnjeg grada Yorka u Velikoj Britaniji. Razlozi zbog kojih je smaknut nisu poznati, a njegova glava brzo je zakopana u blato bogato glinom.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Kad su 2009. godine arheolozi pronašli tu lubanju, shvatili su da se u njoj još uvijek nalazi dio moždanog tkiva i to ih je uznemirilo.

U normalnim uvjetima moždano tkivo propada i trune vrlo brzo nakon smrti, no tkivo koje su oni pronašli preživjelo je dulje od dva i pol tisućljeća, a osim toga, zadržalo je donekle i svoj oblik te karakteristike.

Arheolozi sad napokon imaju i odgovor na sve navedeno, a do njega su došli korištenjem nekoliko molekularnih tehnika za proučavanje tkiva. Otkrili su da su dva strukturalna proteina, koji služe kao osnova neuronima i astrocitima, zgusnutiji u tom prastarom komadu ljudskog mozga.

Nakon cjelogodišnjeg eksperimentiranja otkrili su i da su ti nakupljeni proteini mnogo stabilniji od onih u mozgu današnjeg čovjeka. Štoviše, te prastare nakupine proteina možda su pomogle u održavanju strukture mekog tkiva tijekom tisućljeća.

Nagomilani proteini žig su starenja i bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti, no znanstvenici nisu pronašli u tom prastarom komadu mozga nakupine proteina tipične za starenje ili za bolesti mozga.

Još uvijek nisu sigurni što je proteine natjeralo da se zgusnu, no sumnjaju da je to u vezi s uvjetima tijekom ukapanja glave pokojnika, a vjeruju kako je ukapanje bilo dio šireg rituala.

U međuvremenu te nove spoznaje mogle bi pomoći znanstvenicima u prikupljanju informacija iz proteina pronađenih u prastarim tkivima, iz kojih se DNK ne može jednostavno izvući.

Izvor: sciencemag.org

Vezane vijesti