Znanstveno istraživanje predstavljeno na Kongresu europskog kardiološkog društva (ESC 2022) u Barceloni, podupire uzročno-posljedičnu vezu između onečišćenja zraka i srčanih udara jer na pušače, koji već udišu dim, prljavi zrak ne utječe.
Korelacija između zagađenja zraka i srčanih udara u našoj studiji nije bila prisutna kod pušača. To može značiti da loš zrak zapravo može uzrokovati srčani udar budući da pušači, koji se neprestano opijaju zagađivačima zraka, izgleda manje pogođeni dodatnim vanjskim zagađivačima, ističe autorica studije, dr. Insa de Buhr-Stockburger iz Berlin Brandenburg Myocardial Infarction Registryja (B2HIR) u Njemačkoj.
Spomenuta studija istraživala je povezanost dušikovog oksida, čestica promjera manjeg od 10 µm (PM10) i vremenskih uvjeta s incidencijom infarkta miokarda u Berlinu. Dušikov oksid nastaje izgaranjem na visokim temperaturama, posebno kod dizelskih vozila. Izgaranje je također izvor PM10, zajedno s abrazijom od kočnica i guma te prašinom.
Studija je uključila 17.873 pacijenata s infarktom miokarda između 2008. i 2014. uključenih u B2HIR. Dnevni brojevi akutnog infarkta miokarda izdvojeni su iz baze podataka B2HIR zajedno s osnovnim karakteristikama pacijenata uključujući spol, dob, status pušenja i dijabetes. Dnevne koncentracije PM10 i dušikovog oksida u cijelom gradu dobivene su od Senata Berlina. Podaci o trajanju sijanja sunca, minimalnoj i maksimalnoj temperaturi te oborinama preuzeti su s meteorološke postaje Berlin Tempelhof i spojeni s podacima o incidenciji infarkta miokarda i onečišćenju zraka.
Njemački znanstvenici su analizirali povezanost između učestalosti akutnog miokarda i prosječnih koncentracija zagađivača istog dana, prethodnog dana i prosjeka prethodna tri dana među svim pacijentima i prema osnovnim karakteristikama. Također je analizirana povezanost između incidencije akutnog miokarda i vremenskih parametara.
Kad je riječ o onečišćenju zraka, infarkt miokarda bio je znatno češći u danima s visokim koncentracijama dušikovog oksida, s incidencijom većom za jedan posto za svakih 10 µg/m3 povećanja. Infarkt miokarda također je bio češći kada je postojala visoka prosječna koncentracija PM10 tijekom tri prethodna dana, s 4 posto većom učestalošću za svakih 10 µg/m3 povećanja. Na učestalost infarkta miokarda kod pušača nisu utjecale koncentracije dušikovog oksida i PM10.
Što se tiče vremena, incidencija infarkta miokarda bila je značajno povezana s maksimalnom temperaturom, sa 6 posto nižom incidencijom za svakih 10°C porasta temperature. Nisu otkrivene nikakve povezanosti s trajanjem sijanja sunca ili oborinama.
Studija pokazuje da je prljavi zrak faktor rizika za akutni infarkt miokarda i potrebno je uložiti više napora kako bi se smanjilo onečišćenje od prometa i izgaranja. Uzročnost se ne može utvrditi opservacijskom studijom. Vjerojatno je da je zagađenje zraka uzrok infarkta miokarda, s obzirom na to da dušikov oksid i PM10 potiču upalu, ateroskleroza je djelomično uzrokovana upalnim procesima, a nema povezanosti s pušačima, ističe na kraju dr. de Buhr-Stockburger.
Izvor: EurekAlert
