Znanstvenici su otkrili da su tanka crijeva kod žena duža nego kod muškaraca, te da im taj višak vjerojatno pomaže da bolje apsorbiraju masnoću i druge hranjive tvari potrebne tijekom trudnoće i dojenja.
U tankom crijevu se radi isključivo o apsorpciji. Tamo dobivate veliku većinu hranjivih tvari iz svega što jedete, kaže Amanda Hale s američkog državnog sveučilišta North Carolina. Dodaje da bi bolje poznavanje individualnih anatomskih razlika moglo pomoći u donošenju informiranih odluka u zdravstvu.
Postoji neka vrsta šablonskog pristupa usredotočenog na ono što je prosječno ili ono što većina ljudi doživljava. Kod individualne medicine se može vidjeti ima li osoba specifične značajke svog probavnog sustava koje bi mogle pridonijeti onome što se događa i koje ne zadovoljavaju status quo, ističe Hale.
Istraživanje na doniranim leševima
Zabrinuti da bi važne razlike mogle ostati neotkrivene, Hale i njezine kolege izmjerili su probavne organe 21 ženskih i 24 muška odrasla donirana leša. Otkrili su da su, u prosjeku, tanka crijeva muških leševa bila nešto veća od 4 metra, dok su ona u žena bila 30 centimetara duža. Statistička analiza sugerira da ta razlika nije slučajan nalaz.
Ako su ženska tanka crijeva duža i imaju veću površinu, to znači da mogu izvući više iz svega što jedu. To bi moglo biti povezano s reprodukcijom i najvjerojatnije jest, smatra Hale.
Studija, koja je objavljena u znanstvenom časopisu PeerJ, sastavljena je od relativno malog broja ispitanika, ali istraživači kažu da bi to moglo ojačati njihove nalaze. Ovdje je vrijedno napomenuti da smo pronašli takve varijacije, iako smo izmjerili samo 45 ljudskih leševa, pišu njezini autori.
Neodgovorena pitanja
Ipak, ta anatomska razlika vjerojatno ne objašnjava u potpunosti zašto su neki gastrointestinalni problemi češći kod jednog spola nego kod drugog. Temple Health u Pennsylvaniji tako primjerice ističe podatke da žene imaju veću vjerojatnost da će razviti Crohnovu bolest (upalu bilo kojeg dijela probavnog sustava, od usta do anusa), ali muškarci imaju veću vjerojatnost da će imati ulcerozni kolitis (upalu debelog crijeva, od debelog crijeva do anusa).
Spolno povezane razlike u našem imunološkom sustavu i genetici vjerojatno igraju važnu ulogu u ovim stanjima, kaže Erin McKenney, isto tako s američkog državnog sveučilišta North Carolina.
Otkrivene i druge individualne razlike
Znanstvenici su također otkrili da se duljina drugih organa razlikuje među doniranim leševima, ali je bilo manje jasnog signala u varijacijama između dvaju spolova. Na primjer, duljina žučnog mjehura leševa kretala se od 5,5 do 12,5 centimetara, dok su im se duljine slijepih crijeva kretale od 1,4 do 12,7 centimeetara.
Općenito gledano, duljina organa nije bila povezana s visinom leševa, koja se kretala od 149 do 184 centimetra, niti s veličinom njihovih drugih organa.
Sve u svemu, studija ukazuje na važnost uzimanja u obzir jedinstvene anatomije ljudi prilikom dijagnosticiranja i liječenja, pišu autori studije.
Izvor: New Scientist
