Komarci kojima su receptori za prepoznavanje ljudskog mirisa uklonjeni iz njihovih antena i dalje mogu namirisati ljude, što sugerira da je njihov olfaktorni sustav složeniji nego što se to dosad mislilo.

Ženke komaraca oslanjaju se na koktel mirisa koje ispuštaju ljudi i druge životinje kako bi otkrile krv koja im je potrebna za ishranu jajašaca. Insekti hvataju mirise preko olfaktornih neurona smještenih primarno na njihovim antenama, koji otkrivaju i prenose informacije o mirisu u mozak.

Meg Younger sa Sveučilišta Boston u Massachusettsu i njezini kolege upotrijebili su tehnologiju za uređivanje gena CRISPR na ženkama komaraca (Aedes aegypti) kako bi deaktivirali skupine receptora ljudskog mirisa na olfaktornim neuronima u njihovim antenama. NJihovo istraživanje objavljeno je u znanstvenom časopisu Cell.

Younger i njezin tim su očekivali da će to spriječiti olfaktorne neurone da detektiraju ljudski miris i proslijede te informacije mozgu. Međutim, kada su mjerili aktivnost neurona dok su komarci bili izloženi ljudskom mirisu, otkrili su da insekti još uvijek mogu otkriti miris.

To je bila posljednja stvar koju smo očekivali pronaći, kaže Younger.

Sumnjali su da su mirisi aktivirali druge receptore na olfaktornim neuronima. Kako bi to potvrdili, istraživači su upotrijebili RNK sekvenciranje kako bi odredili što se događa na staničnoj razini. Otkrili su da jedan olfaktorni neuron može posjedovati više vrsta receptora, a ne samo jedan, i da ljudski miris uključuje neke receptore koji nisu bili inaktivirani.

Ako je jedan od ovih tipova olfaktornih receptora mutiran ili više ne funkcionira, postoji ovaj rezervni sustav. To mijenja dogmu o onome što smo mislili da znamo o olfaktornom sustavu, kaže Christopher Potter s Medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Marylandu koji je nedavno otkrio sličan fenomen kod vinskih mušica.

Otkriće da su komarci čak i bolji u otkrivanju ljudskih mirisa nego što se to dosad mislilo sugerira da bi napori za sprječavanje širenja bolesti koje prenose komarci trebali biti drugačije usmjereni, kaže Younger.

Umjesto fokusiranja na uređivanje gena iz detektora ljudskog mirisa komaraca u nadi da neće moći otkriti ljude, resursi bi se mogli usmjeriti u stvaranje snažnijih zamki i repelenata, kaže ona.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju