Znanstvenici u Švedskoj pronašli su novi koronavirus koji se širi među glodavcima. Novi koronavirus otkriven je među šumskim voluharicama (Myodes glareolus), a znanstvenici su ga nazvali po lokaciji na kojoj je pronađen - virus Grimsö.
Kako su naveli u studiji objavljenoj u časopisu Viruses, zasad još nije poznato je li novootkriveni virus na bilo koji način opasan za ljude, kao ni je li se proširio izvan kruga glodavaca. No, kako ističu znanstvenici, dobar je podsjetnik da bismo stalno trebali biti na oprezu i pratiti viruse koji se šire među divljim životinjama, posebno onima koje žive u našoj blizini.
Još uvijek ne znamo kakve su potencijalne prijetnje virusa Grimsö na ljudsko zdravlje. No, na temelju naših prethodnih opažanja i prethodnih koronavirusa, postoji dobar razlog da nastavimo pratiti ovaj koronavirus koji se širi među divljim glodavcima, istaknuo je u priopćenju za medije virolog Åke Lundkvist sa Sveučilišta Uppsala.
Voluharice su među najčešćim glodavcima u Europi. Inače žive u divljini, no u slučaju loših vremenskih uvjeta sklonište mogu potražiti u blizini ljudskih nastambi. Problem je u tome što su voluharice poznate kao prijenosnici hantavirusa, koji izaziva hemoragijsku groznicu, odnosno "mišju groznicu", koja može dovesti do oštećenja rada bubrega.
Ono što znanstvenike posebno zabrinjava je prilagodljivost ovog virusa. Naime, primijetili su da se izuzetno brzo prilagođava novim nositeljima i okolišu. Novootkriveni koronavirus zasad nije pronađen kod ljudi, no tijekom tri godine istraživanja švedski su znanstvenici pronašli nekoliko različitih varijanti među voluharicama. Zabrinjava to što je i kod drugih populacija voluharica, u dijelovima Francuske, Njemačke i Poljske, također pronađen sličan oblik koronavirusa, što, kako ističu znanstvenici, sugerira da bi ovi glodavci mogli biti prirodni nositelji virusa.
Dodaju kako to nisu jedine životinje koje bi mogle biti prenositelji virusa. I kod većih divljih životinja, kao što su jeleni koji borave u blizini ljudskih naselja, otkriven je koronavirus u krvi.
Upravo zato znanstvenici strahuju da bi zbog promjena u klimi i sve nepovoljnijih vremenskih uvjeta, koji će divlje životinje natjerati da sklonište (i hranu) potraže u blizini ljudskih naselja, moglo doći do novih prijenosa virusa sa životinja na ljude. Zbog toga ističu da je ključno pratiti viruse u divljini kako bi se na vrijeme reagiralo na njihovu pojavu među ljudima.
