Oxfordski su znanstvenici ustanovili da COVID-19 može uzrokovati oštećenja na plućima koja se mogu otkriti i nakon više od tri mjeseca od početka zaraze, piše BBC. U studiji provednoj na 10 pacijenata stučnjaci su koristili novu tehniku skeniranja te su uočili oštećenja koja nisu bila vidljiva tijekom uobičajenih pretraga.
Da bi ustanovili u kolikoj su mjeri pluća oštećena, pulmolozi sa Sveučilišta u Oxfordu su tijekom magnetske rezonance koristili plin ksenon te su zaključili da bi testiranje kojim bi se uočila dugoročna oštećenja na plućima značilo velik napredak za pacijente koji su preboljeli COVID.
Pojasnili su da u sklopu testiranja za vrijeme skeniranja magnetskom rezonancom (MRI) pacijenti udišu plin ksenon. Profesor Fergus Gleeson, koji je vodio istraživanje, ovu je tehniku skeniranja isprobao na 10 pacijenata u dobi između 19 i 69 godina.
Osam ih je patilo od trajno otežanog disanja i umora i tri mjeseca nakon zaraze koronavirusom, premda nitko od pacijenata nije boravio na odjelu intenzivne skrbi niti mu je bilo potrebno priključenje na respirator, a konvencionalni snimci nisu otkrili probleme na njihovim plućima.
Gleeson kaže da je skeniranje kod osmorice ispitanika ukazalo na oštećenja, a ona su bila vidljiva i u području pluća u kojemu zrak ne ulazi lako u krv.
Rezultati su ga ponukali da u ispitivanje uključi do 100 pacijenata da bi provjerio vrijedi li isto i za ostale osobe koje nisu bile hospitalizirane i nisu patile od težih simptoma. Planira surađivati s liječnicima opće prakse da bi obavio skeniranja na osobama različitih dobnih skupina koje su bile pozitivne na COVID-19.
Prof. Gleeson je kazao da mu je cilj ustanoviti u kojoj mjeri COVID-19 rezultira oštećenjima pluća i ako je odgovor pozitivan, jesu li ona trajna ili s vremenom dolazi do oporavka.
Kazao je da je "očekivao određeni oblik oštećenja na plućima, ali ne u tolikoj mjeri".
Rizik od razvoja težeg oblika bolesti i smrtnog ishoda među osobama koje su preboljele COVID-19 veći je u starijih od 60 godina, no ako se ovim ispitivanjem ustanovi da je oštećenje pluća prisutno i u široj dobnoj skupini, čak i među onim osobama koje nisu bile hospitalizirane, bit će to novo korisno saznanje, smatra Gleeson.
Profesor vjeruje da su oštećenja pluća utvrđena pretragama u kojima se koristi plin ksenon možda jedan od razloga takozvanog 'dugog COVID-19', tijekom kojega se oboljeli osjećaju loše i malaksalo i nekoliko mjeseci nakon što su preboljeli bolest.
Novu tehniku skeniranja razvila je istraživačka skupina sa Sveučilišta Sheffield pod vodstvom profesora Jamesa Wilda, koji je pojasnio da se ovakvim pristupom nudi "jedinstven" način prikaza oštećenja pluća uzrokovanog zarazom koronavirusom.
U slučaju ostalih fibroznih promjena na plućima (fibroza je bolest u kojoj se na plućnom tkivu stvaraju ožiljci koji ometaju pravilnu funkciju pluća) smo ustanovili da je riječ o metodi koja je vrlo osjetljiva na ovakva oštećenja, zbog čega se nadamo da će naš rad pridonijeti razumijevanju posljedica bolesti COVID-19, rekla je dr. Shelley Hayles, liječnica primarne zaštite iz Oxforda koja je sudjelovala u istraživanju.
Ona smatra da bi do 10 posto osoba koje su preboljele COVID-19 moglo razviti određeni oblik oštećenja pluća, što bi moglo rezultirati dugoročnim simptomima.
Trenutačno je u zemlji koronavirusom zaraženo više od 1,25 milijuna osoba, a 10 posto od tog broja je puno ljudi. Kada liječnik pacijentu kaže da ne zna što je uzrok njegova problema i ne zna na koji način ukloniti simptome, za pacijenta je to vrlo stresno. Naime, većina pacijenata, čak i ako vijesti nisu dobre, želi znati točnu dijagnozu, smatra dr. Hayles.
Ovo je zanimljivo istraživanje. Smatram vrlo važnim da se problem oštećenja na plućima uzrokovan covidom i dalje istražuje kako bismo bolje shvatili zbog čega i kako nastaju dugoročna oštećenja, ističe dr. Samantha Walker, direktorica istraživanja i inovacija u tvrtki Asthma UK i članica Britanske zaklade za zdravlje pluća.
Ako daljnja istraživanja potvrde da se kod dijela osoba koje su preboljele COVID-19 javlja dugoročno oštećenje pluća, u dogledno bismo vrijeme mogli razviti test kojim ćemo izmjeriti oštećenje pluća, što bi bilo olakšanje za sve one koji pate od respiratornih problema prouzročenih 'dugim covidom', a mogli bismo razviti i specifične načine liječenja takvih pacijenata, rekla je Walker.