Neka od najvećih otkrića u povijesti čovječanstva rezultat su slučajnosti i malo sreće, a upravo bismo tako mogli opisati i pothvat znanstvenika s američkog MIT-ja.
Grupa inženjera koja je željela poboljšati električnu provodljivost određenih materijala nehotice je stvorila novi supertamni materijal koji apsorbira čak 99,995 posto svjetlosti.
Kako su pojasnili u radu koji je nedavno objavljen, inženjeri su uklonili oksidizirani dio iz aluminija i na njemu počeli "uzgajati" karbonske nanocijevi.
Materijal je i prije "uzgajanja" nanocijevi bio taman, no s njima je postao još tamniji. Čim su to primijetili, inženjeri su znali da se radi o nečemu posebnom.
Nakon mjerenja reflektivnosti otkrili su da su stvorili najtamniji materijal na svijetu.
Zanimljivo, prva primjena najtamnijeg materijala (koji još nema službeno ime) nije bila u znanstvene ili tehnološke, već u umjetničke svrhe.
Naime, umjetnik Diemut Strebe "poslužio" se novim materijalom kako bi njime prekrio dva milijuna dolara vrijedan žuti dijamant i izložio ga na New York Stock Exchange.
Bilo koji predmet koji je prekriven ovim materijalom u potpunosti gubi svoju plastičnost i djeluje dvodimenzionalno, gotovo je sveden na crnu siluetu. Iako je i dijamant napravljen od gotovo istog materijala (ugljika), njegova struktura ima najveću reflektivnost na Zemlji, pojasnio je Strebe te dodao kako je želio pokazati materijalnu i nematrerijalnu vrijednost koju dodjeljujemo određenim predmetima i konceptima.
Prikazujemo stvarni gubitak vrijednosti dijamanta koji je veoma simboličan i velike ekonomske vrijednosti, dodao je na kraju Strebe.
No nisu samo umjetnici zainteresirani za ovaj materijal. Interes su pokazali drugi znanstvenici poput astrofizičara Johna Mathera, koji bi ovaj materijal koristio u istraživanju svemira. Točnije, u izgradnji teleskopa kojim bi se proučavale udaljene zvijezde.
Optički instrumenti poput kamera i teleskopa bore se s neželjenim odsjajem, zbog kojeg je ponekad teško vidjeti ono što želite vidjeti. Želite li proučavati zvijezdu oko koje se Zemlja kreće? Treba vam nešto jako crno, prokomentirao je Mather.
Izvot: MIT
