Znanstvenici sasvim slučajno otkrili najtamniji materijal na Zemlji

Zanimljivo, prva primjena najtamnijeg materijala (koji još nema službeno ime) nije bila u znanstvene ili tehnološke, već u umjetničke svrhe.

Martina Čizmić | 19.09.2019. / 08:55 komentari
Dijamant prekriven najtamnijom tvari na Zemlji (Foto: Diemut Strebe/MIT)

Neka od najvećih otkrića u povijesti čovječanstva rezultat su slučajnosti i malo sreće, a upravo bismo tako mogli opisati i pothvat znanstvenika s američkog MIT-ja.

tri vijesti o kojima se priča Orka nudi hranu ljudima Nevjerojatno VIDEO Divlje orke snimljene u zapanjujućoj gesti prema ljudima Laboratorijski uzorak herpesa, ilustracija Čeka se odluka američkog FDA Virus herpesa mogao bi uskoro biti odobren za liječenje teškog oblika raka Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca

Grupa inženjera koja je željela poboljšati električnu provodljivost određenih materijala nehotice je stvorila novi supertamni materijal koji apsorbira čak 99,995 posto svjetlosti.

Kako su pojasnili u radu koji je nedavno objavljen, inženjeri su uklonili oksidizirani dio iz aluminija i na njemu počeli "uzgajati" karbonske nanocijevi.

Materijal je i prije "uzgajanja" nanocijevi bio taman, no s njima je postao još tamniji. Čim su to primijetili, inženjeri su znali da se radi o nečemu posebnom.

Nakon mjerenja reflektivnosti otkrili su da su stvorili najtamniji materijal na svijetu.

Zanimljivo, prva primjena najtamnijeg materijala (koji još nema službeno ime) nije bila u znanstvene ili tehnološke, već u umjetničke svrhe.

Naime, umjetnik Diemut Strebe "poslužio" se novim materijalom kako bi njime prekrio dva milijuna dolara vrijedan žuti dijamant i izložio ga na New York Stock Exchange.

Bilo koji predmet koji je prekriven ovim materijalom u potpunosti gubi svoju plastičnost i djeluje dvodimenzionalno, gotovo je sveden na crnu siluetu. Iako je i dijamant napravljen od gotovo istog materijala (ugljika), njegova struktura ima najveću reflektivnost na Zemlji, pojasnio je Strebe te dodao kako je želio pokazati materijalnu i nematrerijalnu vrijednost koju dodjeljujemo određenim predmetima i konceptima.

Prikazujemo stvarni gubitak vrijednosti dijamanta koji je veoma simboličan i velike ekonomske vrijednosti, dodao je na kraju Strebe.

No nisu samo umjetnici zainteresirani za ovaj materijal. Interes su pokazali drugi znanstvenici poput astrofizičara Johna Mathera, koji bi ovaj materijal koristio u istraživanju svemira. Točnije, u izgradnji teleskopa kojim bi se proučavale udaljene zvijezde.

Optički instrumenti poput kamera i teleskopa bore se s neželjenim odsjajem, zbog kojeg je ponekad teško vidjeti ono što želite vidjeti. Želite li proučavati zvijezdu oko koje se Zemlja kreće? Treba vam nešto jako crno, prokomentirao je Mather.

Izvot: MIT

 

Vezane vijesti