Kada se netko ne može nečeg sjetiti, često se kaže da ima pamćenje kao zlatna ribica. Naime dugogodišnje uvjerenje koje mnogi smatraju kao znanstvenu istinu je da zlatna ribica ima pamćenje od samo tri sekunde. No je li to uopće istina?
Prema stručnjaku koji se specijalizirao za proučavanje riba i njihovo ponašanje, profesoru Culumu Brownu sa sveučilišta Macquarie iz Sydneya, to je mit koji nema veze sa stvarnošću. Istina je, naime, potpuno drukčija te zlatne ribice, kao i gotovo sve druge ribe imaju besprijekorno pamćenje u prepoznavanju mjesta kojima se kreću pa čak i u prepoznavanju identiteta drugih riba.
Dok većina živi u uvjerenju o kratkom pamćenju zlatnih ribica, znanstvenici koji proučavaju ribe odavno su upoznati s njihovim impresivnim kognitivnim sposobnostima. Brown tako kaže kako se taj mit o tri sekunde ne odnosi samo na zlatne ribice, već općenito na ribe, no kada bi tako nešto bilo istinito, pitanje je kako bi se takve životinje mogle snaći i preživjeti u stvarnom svijetu, odnosno one ne bi mogle usvojiti nova ponašanja ili naučiti kako se prilagoditi promjenama u svojoj okolini.
Kako bi dokazao kognitivne sposobnosti riba, profesor Brown napravio je eksperiment u kojem je jednu ribu stavio u spremnik s minijaturnim modelom koćarske mreže. Na mreži je izrezao jednu rupu kroz koju je riba mogla pobjeći i spasiti se. Kako je ponavljao taj eksperiment, primijetio je kako je riba postajala sve brža u pronalaženju rupe za bijeg. Nakon četiri ili pet eksperimenata, riba bi mirno plivala ispred mreže i odjednom bi se okrenula polukružno i otplivala ravno kroz rupu. Nije je uopće trebala tražiti, odmah je znala gdje je.
No Brown je bio posebno impresioniran kada je isti eksperiment napravio nakon 11 mjeseci. U akvarij je stavio istu ribu i istu mrežu, a riba je rupu u mreži pronašla iz prvog puta, što dovoljno govori o njenim kognitivnim sposobnostima i pamćenju koje je, dakle, puno bolje u odnosu na javnu percepciju.
Brown podsjeća i na druga istraživanja koja su pokazala slične rezultate, a naglašava i kako se mnoge ribe, nakon godina provedenih na moru, mogu vratiti u svoja uzgajališta: Svi znamo kako se pastrve i lososi svake godine vraćaju na isto mjesto na kojem se razmnožavaju.
U razgovoru za Daily Mail, ovaj je profesor podijelio još jednu teoriju koja ide u koristi kognitivnim sposobnostima riba. Naime, kaže kako one imaju mogućnost međusobnog prepoznavanja te preferiraju druženje s ribama koje su već upoznale.
