Međunarodna noć šišmiša obilježava se u svijetu posljednji vikend u kolovozu kako bi se ukazalo na važnost očuvanja te ugrožene skupine životinja, a u Hrvatskoj je populacija sve 33 vrste šišmiša u lošem ili u neodgovarajućem stanju očuvanosti, upozorilo je u petak Ministarstvo.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ističu kako je dosad u svijetu opisano više od 1400 vrsta šišmiša. Brojnost vrsta najveća je u tropskom i suptropskom području, a opada prema polovima.
U Europskoj uniji zabilježene su 52 vrste šišmiša, a u Hrvatskoj do sada 33 vrste. Sve vrste šišmiša u Europskoj uniji strogo su zaštićene Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama, rekli su Hini iz Ministarstva.
Zabranjeno ih je ubijati i uznemiravati - posebno dok zimi hiberniraju ili početkom ljeta odgajaju mlade u porodiljnim kolonijama, kao i uništavati njihova skloništa.
Ugroženi zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu
Međutim, unatoč strogoj zaštiti, u Europi se populacije šišmiša smanjuju pa im u nekim zemljama prijeti izumiranje. Najčešći razlozi su uništavanje staništa u kojima love i skloništa u kojima obitavaju. Većina vrsta šišmiša ima samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50 posto pa se populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju.
Čak četvrtina ukupnog broja vrsta šišmiša nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN), pa su jedna od najugroženijih skupina sisavaca.
U Hrvatskoj su sve vrste šišmiša u nepovoljnom - lošem ili neodgovarajućem stanju očuvanosti, upozoravaju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Ugroženi su zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija kukce - njihovu hranu, a ujedno truje i njih.
Ugroženi su i zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima. Također i zbog smrtnosti na cestama, a u zadnjih 20-ak godina značajna smrtnost šišmiša bilježi se na vjetroelektranama.
Tim vrijednim noćnim letačima možemo pomoći korištenjem bioloških metoda suzbijanja štetnih kukaca, očuvanjem lokvi i čistoće vode, pažljivim planiranjem infrastrukturnih zahvata u stanište, smanjenjem intenziteta sječe šuma te zadržavanjem starih stabala s dupljama i šupljinama u kojima šišmiši borave, poručuju iz Ministarstva.
Možemo im pomoći i postavljanjem kućica za šišmiše kako bi im se osiguralo sklonište tamo gdje je to potrebno zbog narušavanja prirodnog staništa.
Šišmiši su pokazatelji zdrave prirode te prirodni insekticidi
Globalno, deseci pa i stotine vrsta šišmiša hrane se nektarom i plodovima pa imaju važnu ulogu u oprašivanju i rasprostranjivanju sjemenki, što je preduvjet za uspješan proces nastanka hrane. Mango, avokado, banane samo su neki od plodova koji nastaju zahvaljujući šišmišima, ističu u Ministarstvu.
Kažu kako je manje poznata činjenica da šišmiši jedu nametnike koji napadaju stablo kakaa i time pridonose njegovom uspješnom uzgoju i rastu te proizvodnji čokolade.
Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima. Neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu, pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću kukaca. Pokazatelji su zdravih ekosustava i prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
Obilježavanje Međunarodne noći šišmiša diljem Hrvatske
I ove godine obilježavanju Međunarodne noći šišmiša pridružio se niz javnih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj: nacionalni parkovi Paklenica (25. kolovoza) i Brijuni (1. rujna), Park prirode Medvednica (26. i 27. kolovoza), Kamenjak (25. kolovoza), Baraćeve špilje (25. kolovoza), Pećinski park Grabovača (26. kolovoza) te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno (8. rujna).
Međunarodna noć šišmiša u subotu, 26. kolovoza obilježit će se i u zagrebačkom Zoološkom vrtu.
