U prepunoj dvorani zagrebačkog Studentskog centra u Zagrebu jučer je održan sedmi Bug Future Show na kojem su održani stručni paneli i broja zanimljiva predavanja s prilično raznovrsnim temama – od uzgoja konoplje u kućnom okruženju i proizvodnje hrane od kukaca pa do klimatskih promjena, 5G mreža i budućnosti novca.
Konferenciju je zanimljivim predavanjem otvorio doc. dr. sc. Robert Kopal, koji je govorio o data scienceu i problem solvingu, odnosno načinima rješavanja problema na koje se nailazi u poslovanju. Upozorio je na probleme u današnjem obrazovanju koje ne potiče kreativnost i kritičko razmišljanje te na poslovanje startupova koji s rastom i zaradom prestaju biti kompanije koje svojim klijentima rješavaju probleme, već prvenstveno žele prodati postojeće proizvode koji u biti neće zadovoljiti potrebe klijenata.
Prijeti nestanak kave i čokolade
Kako će se klimatske promjene odraziti na život na Zemlji u budućnosti, na predavanju je objasnila meteorologinja mag. phys. Dunja Mazzocco Drvar. Ta budućnost nije nimalo dobra ako volite čokoladu, kavu i Nutellu, koje bi, kao posljedica klimatskih promjena u budućnosti mogle – nestati. Nestat će i dio životinja, podignut će se razina mora, čekaju nas i velike vremenske nepogode, toplinski udari itd. Rješenje ipak postoji, no moramo djelovati brže, a ono je u korištenju obnovljivih izvora energije, promjeni prehrambenih navika i općenitom smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu.
Na panelu o 5G mrežama bilo je riječi o početku korištenja interneta u devedesetima, kada je bilo iznimno važno da se tijekom Domovinskog rata mogu poslati informacije o stanju u Hrvatskoj u svijet, korištenju tehnologije na Olimpijskim igrama te o benefitima koje bi nam mogla donijeti mobilna mreža nove generacije. Jedan od sudionika panela Mladen Pejković, bivši član i predsjednik uprave Vipneta te sadašnji izvršni direktor za transformaciju i ICT u Atlantic grupi, rekao je kako je Hrvatska tijekom godina pratila trendove u svijetu kada je u pitanju uvođenje modernih tehnologija i vjeruje kako će ista stvar biti i s 5G mrežama.
S 5G mrežama ne narušava se kvaliteta zdravlja
Pitanje koje se nije moglo izbjeći kada se govori o 5G mrežama jest i ono o njihovoj potencijalnoj štetnosti. Uz napomenu da mu je jasno da će, što god da on kaže, biti gledano kao subjektivno, Pejković je podsjetio da je analogni komunikacijski sustav u eksperimentalnom radu u Zagrebu prvi put proradio za vrijeme Univerzijade, od tada su odašiljači na tim frekvencijama oko nas.
Prošlo je dosta vremena i ne postoji nikakva relevantna statistika koja pokazuje da je zbog toga došlo do narušavanja zdravlja. Uvođenjem 5G dovest će do otvaranja dodatnih frekvencijskih spektara, kod nas se najavljuje pojas od 700 MHz i 3,5 GHz, što su sumjerljiva frekvencijska područja onima na kojima rade sve postojeće mreže, naglasio je Pejković i podsjetio da nas svi relevantni stručnjaci koji su ovlašteni komentirati ovu temu uvjeravaju da neionizirajuće zračenje ne predstavljaju nikakvu opasnost. Možemo biti sretni da s tim dobivam novu konkurentnost, a ne narušavamo sliku zdravlja među građanima. Uz dodatak da je svaki oprez uvijek potreban te da postoje regulative koje treba poštovati, dodao je: Osobno sam uvjeren da ne postoji opasnost.
Je li budućnost u kriptovalutama?
Osim o mobilnoj mreži budućnosti, održan je panel i o budućnosti novca te se raspravljalo o tome hoće li nestati gotovina, kada ćemo masovno početi koristiti kriptovalute te ima li šanse za digitalnim eurom. Velimir Šonje rekao je kako je za velik broj ljudi korištenje gotovine i dalje pitanje navike te, ako ga uspoređujemo s kriptovalutama, keš predstavlja neku stabilnu vrijednost. Bitcoin i druge kriptovalute volatilne su, a imaju ograničenja što se tiče broja transakcija.
Nikola Škorić, osnivač i direktor hrvatske mjenjačnice kriptovaluta Electrocoin, rekao je da se svi problemi vezani za kriptovalute, poput ograničenog broja transakcija, rješavaju te da je glavna zapreka njegovu masovnom korištenju kompliciranost za obične korisnike. Podsjetio je kako velike tehnološke kompanije i internetske trgovine nisu na početku primale niti uplate putem PayPala, pa se i to s vremenom promijenilo.
Kao poseban problem blockchaina naglasio je da iza "blokova" ne stoji neka velika i bogata organizacija poput npr. Facebooka koji ima ljude i resurse za rješavanje internih problema, no kada god su se spomenuli neki problemi u vezi s blockchainom i kriptovalutama, Škorić je naglasio: "Radimo na tome".
Nikola Dujmović, izvršni direktor Spana, za kripto je rekao da bi ga mogli nazvati Uberom za novce jer se povezuju oni koji imaju novac s ljudima koji ga trebaju, no upozorio je na puno veći problem od prihvaćanja kriptovaluta, a to je što se na nekim mjestima u Hrvatskoj još ne može plaćati ni karticama.
Što se digitalnog eura tiče, Velimir Šonje zapitao se kome tako nešto treba – zašto bi banka nekom ponudila digitalnu valutu ako se danas ionako mogu koristiti kartice za digitalne transakcije. Veliko je pitanje koliko digitalna valuta može predstavljati bitan napredak u odnosu na današnju situaciju, no postoji jedan način na koji bi se ljude "natjeralo" na korištenje e-novca, a to je oporezivanje gotovine. Naravno, za tako nešto nema potrebe i to sigurno ne bi bilo dobro prihvaćeno.
Pojest ću sve kolačiće... od kukaca?
Na Bug Future Showu svoje iskustvo s CES-a podijelila je i ekipa iz Iron Bulla, hrvatskog startupa s čijim smo osnivačem nedavno razgovarali. Na bini, obučeni u vojne odore, s okupljenima su podijelili svoje iskustvo iz Las Vegasa, ali i najavili prvu hrvatsku tenkovsku igraonicu koja bi trebala početi s radom sredinom godine.
Startup Cricky predstavio je svoje proizvode koji su bazirani na insektima, što je iz prve ruke testirao i voditelj Ivan Šarić, koji je uživao u kolačiću u čijoj pripremi su korišteni i proteini od cvrčaka. Kukci su, rekao je osnivač startupa Daniel Pikl, bogati proteinima i hranjivim tvarima, njihov je uzgoj puno jednostavniji i jeftiniji u odnosu na tradicionalnu hranu te je zagađenje puno manje u odnosu na proizvodnju mesa. Cricky je na početku usmjeren na globalno tržište, a vjeruju da će jednom takav način prehrane zaživjeti i kod nas.
Predstavljen je i startup Organbox za uzgoj konoplje u kućnom okruženju, ponovno se govorilo o učiteljima herojima te o digitalnim umjetnicima, a sa završetkom ovogodišnjeg BFS-a, vjerujemo da ekipa iz Buga kreće u pripreme za 2021. i novi Bug Future Show, o čijoj popularnosti dovoljno govori da je kino SC-a bilo premalo za sve zainteresirane.
