Revolucionarni, devet milijardi dolara vrijedan teleskop James Webb poletio je iz lansirane baze Europske svemirske agencije (ESA) u Francuskoj Gvajani.
Radi se o snažnom infracrvenom teleskopu koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Besprijekorno lansiranje na Božić bilo je popraćeno odbrojavanjem na francuskom jeziku, a moglo se pratiti na zajedničkom webcastu NASA-e i ESA-e.
Nakon 27 minuta leta, instrument težak 6350 kilograma odvojio se od rakete i zaplovio u svemir.
Teleskopu James Webb (JWST), nazvanom po čovjeku koji je vodio NASA-u tijekom 60-ih, trebati će mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun i pol kilometara od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.
We have LIFTOFF of the @NASAWebb Space Telescope!
— NASA (@NASA) December 25, 2021
At 7:20am ET (12:20 UTC), the beginning of a new, exciting decade of science climbed to the sky. Webb’s mission to #UnfoldTheUniverse will change our understanding of space as we know it. pic.twitter.com/Al8Wi5c0K6
Teleskop je sto puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.
Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Rad u infracrvenom području znači i da će JWST bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.
Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.
Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.
Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.
Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.
Instrumenti na JWST-u omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikovog dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana.
Webbov teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim "biomarkerima", koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.
