Stephen Hawking - kontroverzni znanstvenik koji je vjerovao u računala, ali ne i Boga

Zvali su ga seksistom i prozivali zbog stajališta o postojanju Boga i religije, a on se volio kladiti i "ludovati" u kolicima.

Martina Čizmić | 14.03.2018. / 10:34

Stephen Hawking (Foto: NASA/Kim Shiflett) (Foto: NASA/Kim Shiflett)

Britanski fizičar Stephen Hawking bio je mnogo više od znanstvenika i teoretskog fizičara. Zahvaljujući svojemu briljantnom umu, ali i britkom humoru, Hawking je tijekom godina razbio predrasude o dosadnim znanstvenicima i postao omiljena figura u popularnoj kulturi.

Bio je prepoznatljiv zbog svoje bolesti, zbog koje veći dio života proveo u invalidskim kolicima, ali koja ga nije spriječila da objavi velika otkrića na području fizike i teorijske fizike.

Kad mu je 1963. godine dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS), liječnici su mu davali tek nekoliko godina života. No činjenica da ima neizlječivu bolest zbog koje će uskoro postati potpuno ovisan o tuđoj pomoći nije obeshrabrila Hawkinga. Dapače, čak ga je potaknula na rad i uživanje u životu.

Poznate su priče kako je svojim invalidskim kolicima “divljao” ulicama Cambridgea, namjerno gazio studente, a nije se ustručavao ni napraviti krug na plesnom podiju.

Iako je zbog svog humora i sarkazma bio omiljen u medijima i među širom populacijom, njegova vrijednost kao znanstvenika leži u brojnim otkrićima koja je ostvario. Tijekom cijelog života i znanstvenog djelovanja pokušao je razumjeti svemir - što je točno svemir i zašto postoji.

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.

Volio je provocirati

Stephen Hawking (Foto: NASA/Kim Shiflett) (Foto: NASA/Kim Shiflett)

Neke od njegovih teorija i stavova izazvale su pravu kontroverzu u javnosti.

Tako je u jednom trenutku tvrdio kako sve informacije koje uđu u crnu rupu nestaju, ako nestane i crna rupa, što je bilo u suprotnosti s osnovnim zakonima kvantne mehanike. Brojni kolege fizičari nisu se slagali s njim oko toga, a njegove uporne tvrdnje o informacijskom paradoksu na kraju je sam odbacio.

Kažu kako je svoju odluku priopćio studentima u pubu tako što je pojačao zvuk na svom glasovnom sintetizatoru i rekao “Priznajem!”. Nakon što se cijeli pub okrenuo prema njemu, Hawking je stišao sintetizator i pojasnio: Priznajem da možda nema gubitka informacija.

Nedavno su znanstvenici ipak priznali ako možda u Hawkingovu informacijskom paradoksu ima istine, no njegova teorija još uvijek nije dokazana.

Iako je uslijedio cijeli niz kontroverznih teorija i otkrića, Hawking je popularnost stekao knjigom “Kratka povijest vremena” koja je ubrzo nakon izdanja 1988. postala znanstveni bestseler. Čak je oborila Guinnessov rekord jer je držala titulu najprodavanije knjige punih 237 tjedana, a postala je poznata kao “najveća nepročitana knjiga u povijesti”.

Brojni mu znanstvenici predbacuju kako, iako se bavio teorijskom fizikom, zapravo nije fizičar, no zato mu ne mogu osporavati njegov utjecaj u kozmologiji. Za svoje radove o svemiru dobio je cijeli niz nagrada, ali ne i Nobela.

S drugim se fizičarima volio kladiti oko ishoda eksperimenata i dokazivanja teorija. Tako se 1975. s američkim fizičarem Kipom Thorneom kladio kako kozmičke rendgenske zrake s Cygnusa X-1 nisu crna rupa. Izgubio je okladu 1990. godine, no to ga nije spriječilo da s Thorneom krene u novu okladu. Njih su dvojica tako tvrdila Johnu Preskillu da se informacije gube u crnoj rupi. Poraz je priznao 2004. godine.

No možda je najzanimljivija oklada u 100 dolara koju je Hawking izgubio 2012. godine, kad je Gordon Kane otkrio Higgsov bozon, za koji je Hawking tvrdio da neće biti pronađen.

Upravo zbog svog humora, spremnosti na šalu i neobične pojave, često se pojavljivao u filmovima i serijama. Tako su ga gledatelji mogli vidjeti u popularnim "Simpsonima", britanskoj seriji "Crveni patuljak", ali i kako sarkastično razgovara sa Sheldonom Cooperom, omiljenim likom iz serije “Teorija velikog praska”.

 

 

Kad je 2007. dobio priliku iskusiti bestežinsko stanje u posebno dizajniranom zrakoplovu, s oduševljenjem je prihvatio poziv. To je ujedno bilo i najbliže što je došao omiljenom svemiru.

Poziv da se pridruži na prvom svemirskom letu Virgin Galactica, koji mu je prošle godine uputio Richard Branson, nije uspio realizirati, iako mu je to bila jedna od neostvarenih želja.

Kontroverze u Hawkingovu životu

Tijekom života Hawkingu kontroverze nisu bile strane. Prva ga je supruga opisala kao “dijete s enormnim egom” koji je svojim zahtjevima zlostavljao i nju i njihovo troje djece.

Optuživali su ga za seksizam i mizoginiju, no Hawking je ne jednom isticao kako su žene “barem jednake muškarcima, ako ne i bolje” te sebe nazivao feministom.

No osim znanstvenih, najdraže i najkontroverznije bile su njegove rasprave o religiji odnosno (ne)postojanju Boga.

Prije no što razumijemo znanost, prirodno je vjerovati da je Bog stvorio svemir. No sad znanost daje puno uvjerljivije objašnjenje, rekao je u jednom intervjuu Hawking.

Istaknuo je kako “religija vjeruje u čuda, no ona nisu kompatibilna sa znanosti”, ali i dodao kako “Bog ne postoji”.

Što je Bog radio prije samog postanka? Pripremao pakao za ljude koji postavljaju takva pitanja? istaknuo je sarkastično Hawking.

U svojoj knjizi iz 2010. “Veliki dizajn” tvrdio je kako Bog nije potreban za funkcioniranje svemira, a potom i istaknuo kako religija ne bi trebala postojati.

Na mozak gledam kao na računalo koje će prestati s radom kad sve komponente propadnu. Nema raja ili drugog života za pokvarena računala. To je bajka za ljude koji se boje mraka, rekao je.

Upravo su mu računala bila od velike pomoći tijekom posljednjih godina života. Sintetizator glasa omogućio mu je komunikaciju sa svijetom oko sebe, ali i zapisivanje novih ideja i teorija.

Pa ipak, nedavno je na konferenciji održanoj u Lisabonu upozorio kako bi umjetna inteligencija mogla postati “najgori ili najbolji događaj u povijesti naše civilizacije”. Smatrao je kako bi upravo umjetna inteligencija mogla utjecati na razvoj oružja koje bi se moglo koristiti kao alat kojeg će manjina koristiti za ugnjetavanje većine, ali i dodao kako on vjeruje da možemo napraviti umjetnu inteligenciju koja će raditi za dobrobit čovječanstva.

Šokirao je svijet svojom izjavom kako čovječanstvo ima samo 1000 godina da pronađe drugi planet pogodan za život ili će nestati. Nakon toga, revidirao je svoje procjene i rekao kako nam preostaje samo 100 godina jer Zemlji prijete klimatske promjene, udari asteroida i prenapučenost.

Nalazimo se u najopasnijem trenutku u ljudskom razvoju. Imamo tehnologiju koja može uništiti planet na kojem živimo, ali još nismo razvili mogućnost kako s njega pobjeći, rekao je Hawking.

Kontroverzan ili ne, budućnost će pokazati koliko je bio u pravu u svojim stajalištima i teorijama.

No na kraju moramo istaknuti jednu zanimljivost. Stephen Hawking, matematičar i fizičar, umro je 14. ožujka, na Svjetski dan broja pi (3,14).

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti