Nakon tri dana pregovora i usuglašavanja između Vijeća Europe, Europske komisije i Europskog parlamenta, prihvaćen je tekst Direktive o zaštiti autorskog prava.

Podsjetimo, prijedlogDdirektive, koji je Komisija predstavila u rujnu 2016. godine, trebao bi modernizirati autorska prava. Iako se svi slažu kako bi autorska prava trebalo zaštititi i omogućiti autorima da dobiju pravednu naknadu za svoja djela, prijepori se vode oko načina na koji bi se to trebalo napraviti.

Prijedlog Direktive koji je jučer prihvaćen po mnogima je najgore rješenje koje je došlo iz EU institucija do sad.

Aktivisica Leina Meštrović, koja je protekle dvije godine upozoravala na nedorečenosti i probleme koje bi Direktiva mogla izazvati, razočarana je ishodom pregovora u Bruxellesu.

Ja stvarno više ne vidim načina kako će većina blogera, youtubera, onlne portala, startupova i SME-a ostati online. Autori će morati u ZAMP kliku, pa nek' košta što košta. Nema više iz garaže na You Tube, ništa bez licenca, kratko je prokomentirala za Zimo i dodala kako je zbog svega što se u protekle dvije godine dogodilo oko Direktive na kraju morala i odustati od aktivizma i borbe za pravedniju Direktivu.

Zastupnica u Europskom parlamentu i jedna od najglasnijih protivnica Direktive, Julia Reda, također je razočarana postignutim dogovorom.

Dvije godina raspravljamo o različitim prijedlozima i verzijama kontroverznih članaka 11. i 13. Sad više nema sumnje: Ovaj će zakon iz temelja promijeniti internet kakvog poznajemo - ako ga se prihvati, upozorila je Reda u svom blogu.

Ističe kako je od samog početka glavna svrha tih članaka bila "služenje moćnim interesnim stranama", misleći pri tome na snažni lobi koji podržava posebni izvjestitelj Axel Voss i konzervativna grupa u Parlamentu.

Upozorila je i na činjenicu da je njemački CDU/SCU "nonšalantno prekršio koalicijski ugovor koji su potpisali, a u kojem se protive filtrima sadržaja. Čak su u potpunosti ignorirali prosvjede koje je uputila njihova ministrica za digitalne poslove.

 Reda ističe kako ne treba kriviti EU zbog Direktive i njenih posljedica, već one koji su stavili "svoje interese iznad temeljnih prava".

Osim aktivista, protiv Direktive je glasan bio i Google. Zatražili smo i njihov komentar oko prihvaćenog teksta Direktive.

Direktiva o zaštiti autorskih prava treba služiti svima - uključujući europske kreativce i potrošače, male izdavače i platfrome. Pomno ćemo proučiti finalni tekst Direktive i bit će nam potrebno nešto vremena da odlučimo koji će biti naši sljedeći koraci. Detalji će biti bitni pa pozdravljamo mogućnost za nastavkom pregovora diljem Europe, poručili su iz Googlea za Zimo.

Europski zakon (Foto: Getty Images)

Direktiva još nije zakon

Iako su predstavnici tri tijela usluglasili tekst Direktive, to ne znači i da je ona prihvaćena.

Usuglašeni tekst sad ponovno trebaju odobriti i zastupnici u Europskom parlamentu i članovi Vijeća Europe. Ako oni izglasaju tekst Direktive kakav je, on postaje zakon i mora se ugraditi u zakonodavstvo svih zemalja članica.

No, upozorava Julia Reda, nisu svi u tim tijelima oduševljeni Direktivom.

Prvi će svoje mišljenje o novoj Direktivi moći dati članovi parlamentarnog odbora za pravna pitanja i to vjerojatno već sljedećeg tjedna.

Nakon toga, predstavnici zemalja članica glasovat će o Direktivi na Vijeću Europe. Ako 13 zemalja članica bude protiv, Direktiva se vraća na doradu. To je, smatra Reda, manje vjerojatan scenarij.

Veća je vjerojatnost da će Direktivu, baš kao i u srpnju 2018. zaustaviti zastupnici u Parlamentu koji bi krajem ožujka ili početkom travnja trebali javno glasovati o Direktivi.

Ako Direktiva "ne prođe" u Parlamentu, o njoj će se vjerojatno ponovno raspravljati tek ujesen i to u novom sastavu jer EU u svibnju očekuju izbori za Europski parlament.