Europska komisija (EK) predstavila je u srijedu Akt o digitalnim mrežama-DNA koji kao moderniji regulatorni okvir za tržište elektroničkih komunikacija pojednostavljuje i usklađuje pravila EU-a o digitalnim mrežama, a telekomima i sličnim poduzećima omogućava veću usmjerenost na ulaganja i inovacije.
tri vijesti o kojima se priča
Prijedlog tog Akta - The European Union Digital Networks Act ili DNA - podnijet će se Europskom vijeću i EU parlamentu na odobrenje, izvijestio je EK, ali bez navođenja rokova.
Postojeća pravila u EU-u o digitalnim mrežama moraju se ažurirati kako bi se stvorili uvjeti za ulaganja telekom operatora u uvođenje naprednih svjetlovodnih/optičkih i mobilnih mreža. Mreže velikog kapaciteta omogućuju inovativne tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI) i računalstvo u oblaku (cloud), a široka dostupnost napredne povezivosti za građane i poduzeća diljem EU-a temelj je europske konkurentnosti, smatra EK.
Prelazak na napredne mreže
Naglašava da bakrene mreže nisu u skladu s ambicijom široke dostupnosti inovativnih tehnologija u EU-u, pa stoga Akt DNA uvodi i obvezu za nacionalne planove tranzicije za postupno ukidanje bakrenih i prelazak na napredne mreže, i to od 2030. do 2035. godine.
Države članice te svoje nacionalne planove moraju predstaviti 2029., godine, a postupak trebaju pratiti i zaštitne mjere za zaštitu svih potrošača, kao što su pružanje jasnih i pravodobnih informacija o isključenjima i osiguravanje kontinuiteta usluge.
Cilj prijedloga Akta DNA je stvoriti i učinkovito jedinstveno tržište EU-a usklađivanjem pravila i olakšavanjem prekograničnog poslovanja, kako bi se potaknuli rast i inovacije.
Poduzećima se nastoji olakšati pružanje usluga obvezom registracije u samo jednoj državi članici, a potiče se i stvaranje paneuropskih satelitskih komunikacijskih usluga uspostavom okvira za odobrenje spektra na razini EU-a, a ne na nacionalnoj razini.
Ide se i za povećanjem regulatorne dosljednosti u nacionalnom odobravanju radiofrekvencijskog (RF) spektra davanjem duljih licenca telekomima/operatorima za taj spektar i automatskim obnovljivim licencama, kako bi se povećala predvidljivost, a osigurava se i da se sav raspoloživi RF spektar upotrebljava češće i zajednički među operatorima ("upotrijebiti ga ili dijeliti”).
Povećanje sigurnosti i otpornosti mreža
U prijedlogu Akta DNA je i uvođenje dobrovoljnog mehanizma suradnje i mirenja između pružatelja usluga povezivosti i drugih aktera, kao što su oni koji pružaju aplikacije za sadržaj i usluge računalstva u oblaku (poput Googlea, Amazona, Netflixa, Mete i sličnih).
DNA, očekuju u EK, pridonijet će i povećanju sigurnosti i otpornosti mreža ograničavanjem ovisnosti u ekosustavu povezivosti te promicanjem suradnje na razini EU-a.
Uvodi se i plan pripravnosti na razini EU-a za rješavanje sve većih rizika od kriza, uključujući prirodne katastrofe i vanjsko upletanje u mreže, a i zajednički mehanizam za odabir paneuropskih satelitskih komunikacija uključivat će kriterije usmjerene na sigurnost i otpornost, navode iz EK-a.
Aktu DNA trebao bi zamijeniti Zakonik EU-a o elektroničkim komunikacijama iz 2018. godine.
Iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), iz koje su najavljivali tu novu regulativu za EU tržište elektroničkih komunikacija, na upit Hine su rekli da za sada ne mogu još komentirati taj prijedlog jer su ga tek primili i moraju proučiti taj opsežni dokument na gotovo 350 stranica.
Očekujemo intenzivne rasprave o prijedlogu EK-a, a kao regulator u tome ćemo sudjelovati i pripremom nacionalnih stajališta i zastupanjem RH u BEREC-u (krovnom tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije), kažu iz HAKOM-a, poručujući da se hrvatsko tržište priprema za novu regulaciju.