Iako antidepresivi spašavaju živote, njihove nuspojave znatno variraju, od promjena tjelesne težine, do krvnog tlaka i kolesterola. Nova meta analiza pod vodstvom dr. Tobyja Pillingera s Kraljevskog koledža u Londonu (King's College London) nastoji razjasniti te razlike u nuspojavama među antidepresivima i pomoći u prilagodbi liječenja svakom pojedincu.
tri vijesti o kojima se priča


Pillingerov je tim analizirao 151 randomizirano kontrolirano znanstveno ispitivanje i 17 izvješća američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), uspoređujući 30 antidepresiva s placebo lijekovima tijekom razdoblja od približno osam tjedana.
Ljepota ovih studija je u tome što su sve bile placebo kontrolirane i randomizirane, pa možemo biti sigurni da su razlike koje pokazujemo posljedica samog lijeka, kaže za New Scientist Pillinger.
Brojne varijacije nuspojava
Rezultati su pokazali jasne obrasce, a objavljeni su u časopisu The Lancet. Maprotilin je bio povezan s prosječnim povećanjem težine od oko 1,8 kilograma, dok je agomelatin bio povezan s gubitkom oko 2,4 kilograma. Fluvoksamin je usporio otkucaje srca za osam u minuti, dok je nortriptilin ubrzao ritam za trinaest otkucaja te snizio sistolički krvni tlak za 3 do 7 milimetara žive (mmHg). Doksapin ga je, pak, povisio za gotovo pet mmHg.
Svako povećanje krvnog tlaka za 1 mmHg, ako imate povišen tlak, povećava rizik od moždanog udara za 1 posto, pojasnio je za New Scientist dr. Oliver Howes, također s Kraljevskog koledža u Londonu i jedan od autora navedene studije.
Antidepresivi poput paroksetina, duloksetina, dezvenlafaksina i venlafaksina povećavali su razine kolesterola.
Unatoč ranijim upozorenjima iz promatračkih studija da bi antidepresivi mogli utjecati na razine elektrolita u krvi, poput natrija, što bi moglo poremetiti srčani ritam, Pillinger napominje kako je njihova analiza pokazala a zapravo uopće nije bilo problema s natrijem.
Spoznaja korisna za liječnike i pacijente
Samo je u Engleskoj prošle godine propisano više od 92 milijuna doza antidepresiva, od čega je 85 posto pripadalo samo šest vrsta lijekova. etiri su imala relativno povoljan profil, no amitriptilin je povećavao tjelesnu težinu, brzinu otkucaja srca i krvni tlak, dok je venlafaksin povisio sve te pokazatelje te dodatno povećao razinu kolesterola.
Ovo je vrlo korisno, i za liječnike, i za pacijente, komentirao je za New Scientist dr. Mahyar Etminan iz kanadske konzultantske skupine Epilytics, koji nije sudjelovao u istraživanju. Predlaže da se podaci pretvore u aplikaciju koja bi pomogla sigurnijem propisivanju lijekova.
Pillingerov tim već razvija digitalni alat s istim ciljem.
Sve se svodi na pronalaženje prave molekule za pravu osobu i na osobni pristup propisivanju, objašnjava Pillinger.
Nedostaci studije, savjet za kraj
Profesor John Ioannidis s američkog Sveučilišta Stanford, koji nije sudjelovao u istraživanju, upozorava da su ispitanici lijekove uzimali samo osam tjedana.
Za prikaz i procjenu dugoročnih učinaka, ako ih uopće ima, bile bi potrebne sasvim drukčije, dugotrajne studije, rekao je za New Scientist.
Pillinger priznaje mogućnost pristranosti, ali smatra da su podaci sveobuhvatni i reprezentativni. Njegov tim već priprema analize dugoročnih učinaka.
Howes pak savjetuje pacijentima da ne prekidaju terapiju bez konzultacije s liječnikom.
Riječ je o nijansama, odluka je individualna i odražava osobni rizik i koristi. Ako su zabrinuti, preporučujemo im da o tome razgovaraju sa svojim liječnikom, poručio je na kraju.