Galerija

Na četiri i pol metra dubine, u pećini Vlakno na Dugom otoku nalazi se konj. Mario Bodružić, doktorand Sveučilišta u Zadru pojašnjava kako se radi o ostacima lubanje divljeg konja, takozvanog equus hidrutynusa, koji je živio na ovim prostorima prije 17 tisuća godina.

I to u vremenu nakon vrhunca ledenog doba. Zadarski arheolozi kažu: preteča je današnjeg tovara, ali ističu: ovakav nalaz ipak je rijetkost. Jer je riječ o cijeloj lubanji, a ne samo o kosturu.
A do konjske glave je i alat.

Sve što se pronađe u pećini, prođe kroz ruke i sito arheologa. A svaki nalaz priča svoju priču.

Selena Vitezović, znanstvena savjetnica Arheološkog instituta u Beogradu navodi kako su posebno zanimljivi takvi probušeni zubići koji su služili kao ukras, nakit, ili bi bili prišiveni na odjeću.

Imamo još jedan, zubi od jelena, što će reći da su ljudi na Vlaknu pratili modu ondašnjeg vremena, poručuje Vitezović.

Nalazi kažu i da su ljudi u Vlakno dolazili čak i u ekstremno hladnim klimatskim uvjetima što je raritet na prostoru Jadrana.

Jer cijeli taj kraj u davnoj je prošlosti izgledao potpuno drugačije.

Nije bilo mora, nije bilo ribe toliko, bili su lovci, sve je bilo hladnije, nije bilo turista, da vidimo kako su živjeli, kako su se snalazili, zašto su zapravo došli ovdje, pojašnjava Dario Vujević, izvanredni profesor i voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Fosilizirana kljova Fosilizirana kljova golemog prapovijesnog slona nađena u Izraelu

Zadarski arheolozi pećinu Vlakno s prekidima istražuju posljednjih 18 godina. U fokus javnosti došla je prije nekoliko godina kada je u njoj pronađen ljudski kostur. Oni su ga pronašli, a građani su mu dali ime. Istu priču, u šali kažu, očekuju i ovaj put.

Zadnji put smo uspjeli kad smo našli, ne jednoroga, pokojnika jednoga otprije desetak tisuća godina, pa su ljudi dali mu ime Šime i danas je ostao Šime. Možda i od ovog jednoroga bude nešto, zaključuje Vujević.

Šalu na stranu, mukotrpan je to posao. I za profesore i za studente koji na terenu mnogo nauče.

Arheološko nalazište, ilustracija Arheolozi pronašli zub jednog od prvih Homo erectusa star 1,8 milijuna godina

Leo Arbutina, student arheologije sa Sveučilišta u Zadru tumači kako ima priliku na terenu dirati taj materijal o kojem se priča u knjigama, što se u knjigama ne može.

Tko zna, možda će student Leo do kraja fakulteta, a i dulje, istraživati povijesne čari te pećine. Jer ekipa s terena kaže kako tu posla još ima. Kažu, barem idućih deset godina.

  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

 


 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju