COVID-19 je drugačiji, reći da postoji blagi ili teži oblik nije dovoljno: Znanstvenici istražili koliko lica ta bolest ima

Prema trenutnim studijama, bolest COVID-19 koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 sadrži najmanje pet varijanti. One se razlikuju po toma kako na njih reagira čovjekov imunitet.

Branimir Vorša | 20.01.2021. / 08:21

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Znanstvenici iz njemačkog Centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE) i sveučilišta Bonn, u suradnji s brojnim drugim stručnjacima iz Njemačke, Grčke i Nizozemske predstavili su otkrića o varijantama COVID-19 bolesti u znanstvenom časopisu Genome Medicine. Rezultati njihove studije mogli bi pomoći u poboljšanju liječenja COVID-19 bolesti.

Zaraza SARS-CoV-2 virusom može se manifestirati na više načina. Neki zaraženi tim virusom uopće ne primjećuju da je on prisutan u njihovom tijelu, odnosno nemaju nikakve simptome bolesti. U drugim slučajevima ti učinci uključuju simptome poput onih kod gripe, preko neuroloških poremećaja pa sve do po život opasne upale pluća.

Klasifikacija COVID-19 bolesti u blagi i teški oblik nije dovoljna. Ta je bolest znatno raznovrsnija te bi za svaku pojedinu osobu netko mogao poželjeti i terapiju koja je napravljena po mjeri za tu osobu. Ono što pomaže jednoj osobi možda je neučinkovito kod druge, ističe dr. Anna Aschenbrenner, znanstvenica s instituta LIMES pri sveučilištu u Bonnu i odjela DZNE-a za sistemsku medicinu.

Poštujući to, očigledno je željeti razumjeti što se nalazi ispod tih razlika. Ako ih možemo prikovati za znanstvene kriterije i kategorizirati pacijente u skladu s tim, to povećava i šansu za učinkovito liječenje, dodaje Aschenbrenner.

Čovjekov imunitet u fokusu

Ističe kako su s tim u vezi pogled usmjerili prema imunološkom sustavu čovjeka, jer kako pojašnjava, mnoge studije su već ukazale na to da njegova reakcija na zarazu SARS-CoV-2 virusom igra ključnu ulogu u tijeku COVID-19 bolesti.

Aschenbrenner i njezin tim stoga su analizirali uzorke krvi zdravih ljudi i onih oboljelih od COVID-19. Ukupno je prikupljeno 95 uzoraka krvi u Bonnu, Ateni i Nijmegenu.

Za svakog pacijenta nakon toga određen je takozvani transkriptom imunoloških stanica. Za to je potrebna analiza velike količine podataka korištenjem bioinformatičkih metoda.

Na osnovi molekularnog otiska stvorenog na taj način, znanstvenici su uspjeli identificirati koji geni unutar imunoloških stanica se pale ili gase. Takve oznake genske aktivnosti, poznate i kao ekspresije obrazaca, omogućile su informacije o stanju stanica te tako i o njihovim značajkama te funkcijama, koje variraju obzirom na situaciju.

Slika dobivena na taj način uvelike je određena s obitleji "nutrofila", koji su najobilniji oblik bijelih krvnih stanica i poprilično se nalaze naprijed u reakcijskom lancu imunološkog odgovora na zarazu. Te se stanice mobiliziraju vrlo rano kako bi branile tijelo od zaraza. Djeluju na formiranje antitijela te isto tako i na druge stanice koje pridonose imunitetu.

Pet manifestacija

Prije svega, važno je primijetiti da se eskpresija obrazaca imunoloških stanica kod ljudi oboljelih od COVID-19 funamentalno razlikuje od one zdravih pojedinaca. Genska aktivnost koju možemo otkriti u krvi snažno je promijenjena. No tu su i značajne razlike među samim pacijentima. Na toj osnovi identificirali smo pet različitih grupa. Na njih se referiramo kao molekularne fenotipe, ističe dr. Thomas Ulas, stručnjak za bioinformatiku pri DZNE-u.

Dvije predstavljaju teške oblike bolesti. Preostale imaju blaže simptome, dodaje Ulas.

Sama klasifikacija prvotno je bila bazirana isključivo na podacima transkriptoma, no retrospektivno, molekularni fenotipi su se podudarali i s registriranim kliničkim tijekovima bolesti.

COVID-19 je drugačija bolest

Znanstvenici su iskoristili svoje otkriće kako bi COVID-19 usporedili s drugim bolestima te isto tako i spodacima zdravih pojedinaca.

U obzir je uzet širok spektar bolesti, uključujući viralne infekcije poput infuenze, zaraze HIV-om i Zikom, bakterijske infekcije poput tuberkuloze i bakterijske sepse te upalnim bolestima poput reumatoidnog artritisa.

Svih pet COVID-19 fenotipa bili su drugačiji od drugih bolesti koje smo proučavali. COVID-19 očigledno ima jedinstvenu biologiju koja se odražava u genetskoj aktivnosti imunoloških stanica u krvi. Analiza ekspresija iz dosad viđenog, mogla bi se koristiti za dijagnozu COVID-19. To bi mogla biti alternativna metoda ili komplementarna trenutnim dijagnostičkim metodama, kaže Ulas.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti