Umjetnu inteligenciju u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sekoru treba poticati, pazeći da se ona ne zlorabi i da "čovjekova uvijek bude zadnja", istaknuli su zastupnici u Europskom parlamentu (EP).
EP je ovaj tjedan prihvatio izvješće o umjetnoj inteligenciji u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sektoru izvjestiteljice Sabine Verheyen.
Moramo se pobrinuti da se umjetna inteligencija ne zlouporabi, već da se koristi za zaštitu i borbu protiv širenja lažnih vijesti, rekla je Verheyen zastupnicima u srijedu.
Važno je "pobrinuti se da ljudska bića uvijek imaju odgovornost" i da "kada umjetna inteligencija donosi odluke, to moraju kontrolirati ljudi i imati završnu riječ", istaknula je.
Njemačka zastupnica smatra da zbog toga treba ojačati digitalne vještine na europskoj razini, obrazovati ljude, prvenstveno profesore. To je preduvjet za korištenje umjetne inteligencije, rekla je Verheyen, dodavši da je važno i osigurati tajnost osobnih podataka korisnika.
Europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel drži da "niti jedna tehnološka promjena nije bez rizika" i da je "kod umjetne inteligencije najvažnije obrazovanje".
Najavila je donošenja akcijsklog plana kojemu je cilj da europski građani budu "digitalno kompetentni".
U ime Odbora za pravna pitanja, eurozastupnik Dzhambazki Angel istaknuo je zabrinutost da čak 42 posto građana EU-a nema osnovna digitalna znanja. Treba ih bolje obučiti da budu spremni boriti se protiv lažnih vijesti i korištenja algoritama koji mogu dovesti do cenzure, rekao je.
Na temu umjetne inteligencije nadovezala se rasprava o oblikovanju digitalne budućnosti Europe korištenjem umjetne inteligencije.
Član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Tomislav Sokol je kao pozitivan primjer spomenuo hrvatsku tehnološku tvrtku Rimac Automobili.
Dok raspravljamo o ovoj bitnoj temi, u Hrvatskoj, nedaleko od Zagreba, počinje gradnja jednog od najnaprednijih tehnoloških kampusa u kojem će se, među ostalim, razvijati i tehnologija autonomnih vozila bazirana na umjetnoj inteligenciji, rekao je Sokol.
Hrvatski eurozastupnik je ukazao i na potencijal umjetne inteligencije u području zdravstva.
Čak polovina naših građana smatra da je upravo zdravstveni sektor onaj u kojem umjetna inteligencija može ostvariti svoj najveći potencijal. Da je tome uistinu tako svjedoče i najnovija istraživanja koja pokazuju da algoritmi umjetne inteligencije identificiraju rak dojke s približno 90 posto točnosti u kombinaciji s analizom radiologa, rekao je Sokol.
Procjenjuje se da zahvaljujući napretku u ranom otkrivanju raka, učinkovitosti liječenja i pratećoj skrbi za oboljele, u Europi živi više od 12 milijuna osoba koje su preboljele rak, uključujući oko 300 000 osoba koje su rak preboljele u dječjoj dobi.
