Astronaut na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) snimio je neobičnu fotografiju Zemlje iz orbite. Na fotografiji se vide dva plava izvora svjetla koja svjetlucaju u atmosferi našeg planeta. Iako se doimaju misteriozno, oni su u stvarnosti rezultat dvaju nepovezanih prirodnih fenomena koji su se slučajno dogodili u isto vrijeme.

Fotografiju je još prošle godine snimio neimenovani član posade Ekspedicije 66 dok je ISS prolazio iznad Južnog kineskog mora, a NASA ju je objavila te 9. listopada ove godine.

Prvi i bliži izvor svjetlosti, koji je vidljiv na dnu fotografije, zapravo je velika grmljavina negdje u Tajlandskom zaljevu.

Udare munje inače je teško vidjeti s ISS-a jer su obično prekriveni oblacima. No, ovaj s fotografije dogodio se pokraj velike, kružne praznine na vrhu oblaka, što je uzrokovalo da munja osvijetli okolne rubove strukture oblaka nalik na kalderu, stvarajući tako upečatljiv svjetleći prsten.

Drugi plavi izvor svjetlosti, koji se može vidjeti u gornjem desnom kutu slike, rezultat je iskrivljene svjetlosti s Mjeseca. Orijentacija Mjeseca u odnosu na ISS znači da svjetlost koju reflektira od sunca prolazi ravno kroz atmosferu planeta, što ga pretvara u svijetlu plavu mrlju s nejasnom aureolom.

Taj je učinak uzrokovan dijelom mjesečeve svjetlosti koja se raspršuje na sićušnim česticama u Zemljinoj atmosferi, piše na stranici NASA Earth Observatory.

Različite boje vidljive svjetlosti imaju različite valne duljine, što utječe na njihovu interakciju s atmosferskim česticama. Plava svjetlost ima najkraću valnu duljinu i stoga se najvjerojatnije raspršuje, što je uzrokovalo da Mjesec postane plav na ovoj fotografiji.

Isti učinak također objašnjava zašto nebo izgleda plavo tijekom dana: jer se plave valne duljine sunčeve svjetlosti najviše raspršuju i postaju vidljivije ljudskom oku, pojašnjava NASA Earth Observatory.

Na fotografiji su vidljiva i svjetla s površine, odnosno iz Tajlanda, Vijetnama i kineskog otoka Hainan, iako su ti izvori svjetlosti u velikoj mjeri zaklonjeni oblacima. Narančasta aureola paralelna sa zakrivljenošću Zemlje rub je njezine atmosfere.

Izvor: Live Science

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju